SANJA SMILJANIĆ GRUBIŠIĆ

Gledatelji nam često u prvom kontaktu kažu: 'Vi ste nam zadnja šansa'

Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL
Šibenik: Sanja Smiljanić Grubišić, urednica HRT-ove emisije Potrošački kod
Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL
Šibenik: Sanja Smiljanić Grubišić, urednica HRT-ove emisije Potrošački kod
Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL
Šibenik: Sanja Smiljanić Grubišić, urednica HRT-ove emisije Potrošački kod
Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL
Šibenik: Sanja Smiljanić Grubišić, urednica HRT-ove emisije Potrošački kod
15.07.2023.
u 09:00
"Potrošački kod" prvotno je bio zamišljen kao dvotjedna informativna emisija, no zbog velike popularnosti koju je odmah stekla, ubrzo se počela prikazivati jednom tjedno. U emisiji velikim djelom prednjače problemi povezani s hranom, stanogradnjom, komunalnim poduzećima te mobilnim operatorima i gotovo u svakoj se riješi barem jedan problem gledatelja
Pogledaj originalni članak

"Potrošački kod", tjedna emisija HTV-a namijenjena potrošačima, već 18 sezona emitira se na javnoj televiziji, od ove sezone u novom terminu, subotom u 16 sati na Četvrtom programu HTV-a. Emisija otkriva probleme s kojima se svakodnevno susreću pri kupnji robe i usluga, donosi savjete i upute. Urednica emisije je Sanja Smiljanić Grubišić, koja je i njeno zaštitno lice svih 18 godina. "Potrošački kod" prvotno je bio zamišljen kao dvotjedna informativna emisija, no zbog velike popularnosti koju je odmah stekla, ubrzo se počela prikazivati jednom tjedno. U emisiji velikim djelom prednjače problemi povezani s hranom, stanogradnjom, komunalnim poduzećima te mobilnim operatorima i gotovo u svakoj se riješi barem jedan problem gledatelja. Emisija je 2008. godine dobila HND-ovu nagradu za najbolje uređenu emisiju. U razgovoru za Večernjakov Ekran urednica Sanja Smiljanić Grubišić otkrila nam je kako je emisija nastala, ali i s kojim se sve problemima nosila prijašnjih 18 godina.

Emisija "Potrošački kod" ove godine slavi 18 godina postojanja. Kako ste se odlučili pokrenuti ovu emisiju i jeste li odmah naišli na odobravanje uredništva?

U vrijeme nastajanja emisije kod nas nije bilo sličnih formata u elektroničkim medijima. Javne televizije drugih televizijskih kuća poput BBC-a sve su veću minutažu posvećivali svakodnevnim problemima gledatelja pa sam i ja došla na ideju da uredništvu predložim emisiju koja bi se bavila problemima gledatelja, a cilj je bio pomoći im u traženju odgovora i rješenja. Tada sam bila na prekretnici hoću li nastaviti raditi novinarski posao ili ću "zaplivati" u nekim drugim poslovnim vodama. Uredništvo je odmah prihvatilo moj prijedlog za pokretanjem "Potrošačkog koda" i to je bio odlučujući faktor zašto sam ostala u novinarstvu.

Vi ste studirali lingvistiku i fonetiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kako ste zavoljeli novinarstvo i počeli raditi na HRT-u?

Cijeli život mi se vrtio oko javnih nastupa i medija. Još sam u osnovnoj školi uživala najavljujući školska događanja i sudjelujući u njima. Zanimalo me i govorništvo i književnost pa sam se odlučila za Filozofski fakultet. Pred kraj fakulteta poznanica mi je javila da na Hrvatskom radiju traže novinare i da je objavljen natječaj, a kako volim izazove, bilo poslovno ili privatno, odmah sam se prijavila i bila primljena. Nakon godinu dana počela sam brusiti novinarski zanat na televiziji. Radijski posao je zanimljiv, ali kad osjetiš eter elektroničkog medija, on ti se uvuče pod kožu. Novinarstvo je nepredvidivo i stresno, ali na kraju dana zaboraviš na sve probleme i sutra s osmijehom na licu krećeš ispočetka s novim pričama.

Mentor vam je bio Goran Milić. Što ste naučili od njega?

I danas se sjećam dana kad sam kao mlada uplašena novinarka došla u redakciju "Brisanog prostora" s meni zanimljivom temom o problemu Udruge za zašiti potrošača koja više nije imala prostor u kojem su radili i trebali su završiti na cesti. No Goran je tada rekao da mu u emisiji upravo trebaju takve životne teme. Novinar treba biti na terenu, slušati ljude oko sebe i materijala neće nedostajati, govorio je. I tako je bilo. Svaka moja reportaža koju sam pripremala uz njegovo mentorstvo bila je jedna velika škola. Goran Milić je uvijek imao vremena saslušati moje ideje, prodiskutirati o njima i usmjeriti me na ono što je bitno u priči. Reportaža treba biti ispričana na jednostavan, a zanimljiv način, govorio je, a ja sam to primijenila u svome radu.

U proteklim sezonama emisije bilo je puno slučajeva koje ste obradili. Koje biste posebno izdvojili kao zanimljive, pa i čudne?

U emisiji je svih ovih 18 godina emitiranja obrađeno puno tema, a najviše sam ponosna na one priče u kojima smo pomogli gledateljima da riješe problem. Problemi s otplatom kredita, loša stanogradnja, nekvalitetni automobili, analize raznih proizvoda koje su pokazale da na našem tržištu ima robe loše kvalitete, dvostruko naplaćivani računi, i još puno toga. Sve su to teme iz naše svakodnevice koje se tiču svih nas i ponosna sam što smo sve ove godine radili reportaže na tragu poziva naših gledatelja koji bi često u prvom kontaktu znali reći: "Potrošački kod" nam je zadnja šansa.

Je li ikad bilo problema zbog nekog slučaja? Je li vas netko možda i tužio?

Prvih nekoliko godina tužbe su bile češće. Uglavnom su nas tužile velike tvrtke koje su imale sredstava za tužbe. Nikome, pa ni meni, nije jednostavno povlačiti se po sudu i ponavljati da samo radim svoj posao. Većina sudskih tužbi bila je odbačena jer kad god pripremam neku reportažu uvijek zovem sve strane i cilj mi je da svi akteri dobiju mogućnost da kažu svoju stranu priče. Neki to odbijaju, a onda nas tuže.

VEZANI ČLANCI: 

Kako ste birali teme za emisiju, koji su slučajevi imali prioritet?

Teme u emisiji su birali sami gledatelji, i ne samo oni. Teme su nastajale pri kupnji u trgovini, dok bi ispijala kavu u kafiću ili pri slučajnom susretu s prolaznikom. Posao novinara je da budu zainteresirani za sve što se oko njih događa, treba imati i strpljenje saslušati ljude oko sebe. Ponekad me gledatelj nazove i ispriča što mu se dogodilo pa na kraju kaže hvala vam što ste me saslušali. U ovoj sezoni najviše smo se bavili cijenama koje su zbog inflacije i zbog uvođenja eura naglo skočile. Navodili smo primjere bojkota kupovine nekih proizvoda u zemljama u okruženju poput Italije, no naši potrošači ipak se nisu odluči na taj način "kazniti" one koji su drastično povisili cijene. Danas većina građana kupuju manje i idu u ciljanu kupovinu, a trgovci i dalje tvrde da ne dižu cijene.

Prepoznaju li vas ljudi, prilaze li vam i u gradu i govore o svojim problemima?

Posao novinara je javan i ne iznenađuje me kad me ljudi prepoznaju. Uvijek sam pristupačna i nije mi problem saslušati nekog gdje god da se zateknem. Ako mogu pomoći u nekom trenutku savjetom ili ponuditi rješenje, uvijek ću to učiniti bez obzira je li u pitanju moje radno ili neradno vrijeme.

Koliko se emisija mijenjala u ovih 18 godina?

Mijenjali su se termini emitiranja i studiji gdje se snimao "Potrošački kod", ali sadržaj i koncept je uvijek isti, a to je edukacija, informacija, analiza, rješenje problema. Neke priče ispričane su više puta, ali u svakoj sezoni cilj je bio isti - pomoći malom čovjeku da istjera pravdu i da se ne boji problem izreći javno.

Ove godine emitirate se na Četvrtom programu, a emisija sada ima i novi termin i samo jednu temu po emisiji. Kako su gledatelji reagirali na to?

Ovu 18. sezonu emitiramo se na Četvrtom programu i gledatelji se navikavaju na novi termin. Sadržaj emisije posvećen je jednoj aktualnoj temi koju nastojimo pokazati s više strana i nadam se da gledateljima odgovara i ovaj koncept. Jedna naša urednica je davno rekla da nema loših termina već loših sadržaja pa se nadam da će i ovaj termin, subotom u 16 sati na Četvrtom programu biti prepoznat kod gledatelja i u jesenskoj shemi.

Koliko su se promijenili potrošači u ovih 18 godina? Jesu li više svjesni svojih prava?

Potrošači su u ovih 18 godina postali svjesni svojih prava, upoznati su sa Zakonom o zaštiti prava potrošača i Zakonom o obveznim odnosima i ne odustaju olako od onoga što im pripada. Do prije deset godina mnogi su odustajali u traženju svojih prava, danas prepoznaju svoj značaj u potrošačkom društvu. Teza da je kupac kralj uistinu stoji jer, ako potrošač bojkotira nekog trgovca zbog nekih nepravilnosti u radu, nedostataka na proizvodu ili lošeg odnosa prema potrošaču, takav trgovac morat će mijenjati način poslovanja. Potrošači imaju više izbora i danas će prije kupnje, naročito one velike, pregledati ponude, usporediti cijene, kvalitetu, rok trajanja i tek tada odlučiti što kupiti.

Posebna zamka je i kupnja na internetu. Često se na društvenim mrežama može vidjeti kako se javljaju ljudi koji su prevareni nakon online kupnje jer nisu dobro provjerili od koga kupuju. Kako ih možemo osvijestiti?

Internetska trgovina naglo raste. I dok se mnogi pokušavaju snaći pri tom modelu kupnje, lopovi to debelo koriste pa je u posljednje vrijeme puno online prijevara. Upozoravam kupce da oprezno pristupaju stranicama na kojima kupuju, da ne dijele olako svoje osobne podatke i podatke o kreditnim karticama i da ne nasjedaju na velika sniženja koja nisu realna. Upravo su počela ljetna sniženja i sada treba biti dodatno oprezan jer se nude kopije pod etiketom originala.

Koji su vam daljnji planovi za emisiju i imate li možda i neke druge ideje za nove projekte?

Nedavno sam 18. sezonu privela kraju, a emisija bi od jeseni trebala biti emitirana u svom uobičajenom tjednom ritmu. Do tada sam dio tima IMS-a HRT-a. Uređujem treći Dnevnik, pripremam reportaže za dnevne informativne emisije. Družim se s ljudima, slušam ih i već sada imam dovoljno tema za nastavak "Potrošačkog koda". Puno je tu i drugih ideja za možda neke nove projekte. No valja se malo i odmoriti. Radujem se godišnjem odmoru koji je uvijek pun aktivnosti i doživljaja.

VIDEO: Mladi glumac Lovro Juraga komentira aktualna događanja na estradi 

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.