Ivana Dragičević: 'Žalosti me kada mladi ljudi ne vide svoju budućnost u Hrvatskoj'

Nagrađivana novinarka i urednica N1 televizije Ivana Dragičević nakon prošlogodišnje dokumentarne serije "Budućnost Europe" okrenula se mladima. U svom novom serijalu "Glasači 2024", koji od prošle subote gledamo na N1 televiziji, vodi vas na susret s generacijom budućnosti. U šest epizoda, šest subota za redom, govori se o demokraciji, participaciji, snižavanju dobi za glasanje na 16 godina, pitanju obrazovanja, TikToku, utjecaju digitalnog na demokratske procese, trap i folk fenomenima, aktivizmu mladih, klimatskim promjenama, radikalizaciji, prilikama koje imaju mladi iz urbanih i sredina koje su zanemarene, poput Banije. Serijal je ostvaren u suradnji s Uredom Europskog parlamenta u Republici Hrvatskoj. Kakva je, što je i tko naša budućnost, naša mladost, naši mladi? Oni koji u oči gledaju traumatičnu sadašnjost digitalnog kaosa, dezinformacija i straha, koji prijete demokraciji i onome što se naziva Europom? Što je Europa, a što demokracija za generaciju Z, onu koja će prvi put glasati na izborima 2024., pita se između ostalog Dragičević u svom novom serijalu.

Nakon "Budućnosti Europe" okrenuli ste se mladima. Kako ste došli na ideju da upravo oni budu glavna tema vašeg novog serijala?

Tako što sam nakon više od 25 godina rada shvatila da za nas starije više nema šanse (smijeh)... Šalu na stranu. U doba krize demokracije i globalnog poretka kakav smo znali, svi se brinu o budućnosti ili se u nju kunu. Zelenu, digitalnu, ovakvu-onakvu, a nitko mlade, čija je ta budućnost sadašnjost, ne involvira u debatu, a kamoli donošenje odluka. Jedna od preporuka Konferencije o budućnosti Europe jest snižavanje doba za glasanje na 16 godina diljem kontinenta. Kako bismo postali otporni na udarce autoritarnih režima i tendencija u našim društvima, pričati s mladima i uključiti ih u raspravu, važnije je nego ikad.

Koliko je vremena prošlo od ideje do realizacije i koliko se dugo snimala serija?

Ideja se rodila još tijekom snimanja serijala "Budućnost Europe" koju sam realizirala uz pomoć Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj. Također, ove sam godine, kao prva osoba iz Hrvatske uopće, dobitnica stipendije Europe's Futures Fellow, Erste Fondacije i Instituta za društvena istraživanja u Beču koji vodi eminentni novinar Misha Glenny. I njima se tema budućnosti demokracije, dakle razgovora o tome kakvo društvo vidi generacija budućnosti, učinila kao krucijalna i tako sam, ponovno uz suradnju s Europskim parlamentom, krenula u snimanje krajem prošle godine.

Kako ste birali teme i sugovornike?

Prema konceptu serijala koji u šest epizoda pokriva šest, kako ih zovem, ključnih poglavlja. Pitanje budućnosti demokracije, povjerenja u politiku i institucije, participaciju i aktivizam mladih, društvene mreže i utjecaje, suvremenu pop kulturu, radikalizaciju, nejednakosti...

Tko sve govori u seriji? Zanimljivo je da govore stručnjaci, ali i mladi influenceri poput Vojka V. ili Marca Cuccurina?

Mislim da je vrijednost projekta u tome što će na YouTubeu ostati sati intervjua gotovo svih relevantnih hrvatskih znanstvenika koji se bave problematikom mladih, od Vlaste Ilišin, Dunje Potočnik i Anje Gvozdanović, do Marka Kovačića, Marka Matijevića, Dore Kršul, Berta Šalaja, Borisa Jokića, Koste Bovana, Marijane Grbeše...Tu je jedan od najvećih živućih politologa koji se bavi pitanjem demokracije John Keane, brojni mladi ljudi iz Hrvatske i Europe, austrijska ministrica pravosuđa Alma Zadić, kao i Nina Skočak, Hiljson Mandela, 30 Zona, Mimi Mercedez. Obuhvatila sam sve što vole mladi i sve što "stari" ne razumiju, a morali bi.

Zbog čega mladi sve manje izlaze na izbore, prijeti li nam zbog toga mogućnost nelegitimnost izbora?

U Hrvatskoj nema podatka o tome koliko mladih izlazi na izbore, no naš je problem što na izbore uopće ne izlazi pedeset posto onih s pravom glasa. Politolozi kažu kako je psihološka granica tih pedeset posto upravo ona koja baca sumnju na legitimitet vlasti, ma koja ona bila. Živimo u vremenu u kojem općenito vlada veliko nepovjerenje u institucije, mladi nalaze nove modele organiziranja i suradnje koji "stvarni" ili "stari" svijet ne može uhvatiti, dok ga i na društvenim mrežama i u doba emocija jako dobro gađaju organizirani interesi. U Europi mladi sve više glasaju za desnicu, pogledajte rezultate izbora u Francuskoj, Italiji, Švedskoj... S druge strane, nacionalni parlamenti ili Europski parlament uopće nemaju mladih zastupnika. Primjerice u Europskom, od njih 705, samo je 6 mlađe od 30 godina. Najniže povjerenje danas vlada prema političkim strankama.

Što biste izdvojili od onog što su vam rekli sugovornici? Što vas je najviše iznenadilo?

Najviše su me razveselili mladi ljudi iz različitih dijelova Hrvatske, od Slavonskog Broda do Vukovara, od Velike Gorice do Splita, koji razmišljaju o svijetu oko nas, imaju pamet, snagu i volju, bez obzira na to što ih stvarnost na dnevnoj osnovi ubija u pojam. Na moju veliku žalost, većina njih ne vidi, barem u ovom trenutku, perspektivu u Hrvatskoj, s obzirom na to da su, kako kažu i istraživanja, korupcija, klijentelizam i stranačka pripadnost viđene kao važan dio mogućnosti za uspjeh u našem društvu. Sjajno je da nova generacija ne pristaje na oportunizam, a za društvo porazno što svi žele van, jer u projekciji idućih 50 godina, ne znam tko će ovdje na koncu onda i koristiti taj euro i uživati blagodati Schengena...

Jedna epizoda govori i o mladim na Baniji. Kakva je tamo situacija sada?

Teče med i mlijeko. Sve su škole obnovljene, u Baniju ili Banovinu uselile su još tisuće mladih iz cijele Hrvatske i Europe, izgrađena je brza željeznica, cvjeta turizam i grade se kampusi i start-up hubovi, a rođeno je više beba no igdje drugdje u Hrvatskoj. Mogu biti još ciničnija, ali vi ste pristojan medij.

Zanimljivo je da ste većinu posla radili sami?

Snimali su mi snimatelji, montirali montažeri, no tolika je količina ostalog posla, osim autorstva, bila na meni, od produkcije i organizacije, do promocije i upravljanja i kreiranja sadržaja za društvene mreže, da bi me, s obzirom na moje znanje, iskustvo i snalažljivost nakon tolikih godina rada i nagrada, sada mogli okititi, ako ne nagradom za životno djelo, a onda nekom počasnom za multimedijskog autora godine.

Serijal ima i puno dodatnih sadržaja, pa ste prisutni i na društvenim mrežama. Mislite li da ćete tako zainteresirati mlade?

Već ono što sam napravila putem u "stvarnom" svijetu puno mi je važnije i draže no social-media reach. Odlazak u škole, na trap koncerte, razgovor s mladima po raznoraznim događanjima, skupovima, svaka ta interakcija je zlata vrijedna. Sanjam o fleksibilnim i brzo adaptibilnim školama koje u ova brza vremena daju mladima samopouzdanje, empatiju, kontekstualizaciju svijeta u kome žive.

Sigurno imate i novih ideja, koje projekte još namjeravate raditi?

Da. Jako sam ponosna što će N1 televizija, kao prva u Hrvatskoj, biti dijelom jednog europskog projekta, konzorcija Adria Digital Media Observatory. Prije koji tjedan imali smo prvi sastanak s partnerima u Dubrovniku čije sveučilište je nositelj projekta, te od jeseni u sklopu ADMO-a krećem s novom serijom koja će se baviti s dobom dezinformacija.