"Put oko svijeta u osamdeset dana" napisan je u teškim vremenima, kako za Francusku tako i za francuskog pisca Julesa Vernea. Bilo je vrijeme pred revoluciju, trajao je Francusko-pruski rat (1870.-1871.) u kojem je Verne mobiliziran u obalnu stražu. Imao je u i financijskih poteškoća, otac mu je nedavno umro, a bio je i svjedokom javnog pogubljenja, što ga je sve snažno uznemirilo.
Istovremeno, tehnološke inovacije 19. stoljeća otvorile su mogućnost brzog kretanja, premiještanja i putovanja, što je fasciniralo i pisca i njegovu publiku. Konkretno, u dvije godine (1869. i 1870.) dogodila su se tri tehnološka otkrića koja su prvi put omogućila turistička putovanje oko svijeta: 1869. dovršetak prve transkontinentalne željeznice u Americi te otvaranje Sueskog kanala i 1870. povezivanje indijskih željeznica preko potkontinenta.
Glavna okosnica romana je oklada između engleskog džentlmena Philleasa Fogga, izrazitog ovisnika o ritualima, što bi se danas, možda, nazvalo opsesivno-kompulzivnim poremećajem, i njegovih kolega iz kluba Reform, a nastala nakon rasprave vezane za članak u Daily Telegraphu u kojem se tvrdi kako će otvaranje nove željezničke dionice u Indiji omogućiti obilazak svijeta u 80 dana. Fogg prihvaća okladu od 20.000 funti, što predstavlja polovicu njegova bogatstva, s članovima kluba, da će uspjeti obići svijet u tom roku. U pratnji sluge Jeana Passepartouta, Fogg kreće iz Londona vlakom u 20:45 iste večeri, a da bi dobio okladu mora se vratiti u klub do istog tog vremena 21. prosinca, 80 dana kasnije. Sa sobom nosi preostalih 20.000 funti za pokrivanje troškova putovanja. Čitatelj je u napetom iščekivanju hoće li uspjeti proputovati svijet u zadanome roku. Uz Fogga i Passepartouta, glavni akteri su detektiv Fix i princeza Aude, uz koje se još pojavljuje i niz sporednih likova.
Knjiga je izašla 1873., dakle prije točno 150 godina, a prethodno je, u skladu s modama vremena, predstavljena kao serijal u novinama. Počeo je izlaziti 6. studenoga u novinama Le Temps, podijeljen u 45 nastavaka i tempiran tako da završava 21. prosinca, što je bio i Foggov rok za povratak. Zbog tog novinskog serijala neki su čitatelji vjerovali da se putovanje stvarno događa, a brodske i željezničke kompanije lobirale su kod pisca da ih uvrsti u priču. Neki opisi linija upućuju na to da im je pomalo i udovoljio.
Čuveni hrvatski prijevod Petra Mardešića, pod naslovom "Put oko svijeta u osamdeset dana", objavljuje Mladost 1956. i on izlazi u brojnim izdanjima do danas. U Zagrebu, pak, 1876. godine, "troškom Matice hrvatske" izlazi prvo hrvatsko izdanje naslovljeno i predstavljeno ovako: "Put oko Zemlje za osamdeset dana: sa 54 drvoreza/francuzki napisao Jules Verne; pohrvatio T. M."
Tijekom četrdeset i dvije godine književnog rada Jules Verne objavio je 64 romana, redom uzbudljive pustolovine u egzotične krajeve, kako po površini Zemlje, tako i ispod i iznad nje, u moru, a "Put oko svijeta u osamdeset dana" smatra se najpopularnijim i s najvećim utjecajem na stil života u svom vremenu. Pokrenuo je i stvarna putovanja istom rutom koja je opisana u romanu, rušili su se rekordi u broju dana, a napisani su i relevantni stvarni putopisi. Tako da je Jules Verne, osim što se smatra ocem i pionirom znanstvene fantastike, na neki način i preteča globalnog turizma. On stoji na početku vremena u kojem svatko može sjesti, prvo je to bilo za stol s kartom ili globusom, a danas s Google Mapom, što su dva vida iste stvari, pokrenuti maštu, napraviti raspored, kupiti karte i putovati. Prije Julesa Vernea to su mogli samo pustolovi.
On sam nije bio veliki putnik, ako bi se uspoređivalo koje je krajeve vidio stvarno svojim očima a koje je vidio i kreirao u imaginacijom. Na prvo putovanje izvan granica Francuske, i to u Englesku i Škotsku, krenuo je kada je imao 31 godinu. Osam godina kasnije ponovno putuje u Englesku, ali samo kako bi se ukrcao na parobrod u Liverpoolu, preplovio Atlantski ocean do New Yorka i u Americi posjetio dolinu rijeke Hudson, sve do slapova Nijagare. Bio je zaljubljenik u more. Već kao 11-godišnjak bio se ukrcao na brod koji je trebao isploviti za Indiju, ali ga je otac spriječio. Ljubav prema moru i plovidbi držala ga je i u starijoj dobi. U životu je posjedovao tri broda, od kojih je treći, St Michel III, bio velika parna jahta pogodna za duga putovanja. Oplovio je do Lisabona i Alžira, obale Irske, Škotske i Norveške, do Rotterdama i Kopenhagena te zapadnim Sredozemljem.
Zanimljivo je da ga je u mladosti otac, osim što ga je iskrcao s onoga broda, pokušavao na sve načine spriječiti da postane pisac pa mu je ukinuo financiranje za školovanje. Studirao je pravo, što ga nije nimalo zanimalo, potom je zarađivao za život kao stručnjak za burzu, što mu je dobro išlo, ali nije bio sretan. Danas je najprevođeniji autor u svijetu nakon Agathe Christie. Uz "Put oko svijeta u 80 dana" djela koja su ga najviše proslavila su "Put u središte Zemlje", "Put na Mjesec", "Djeca kapetana Granta".
Mnogi njegovi književni motivi i tehnološki izumi, kao što su strojevi za letenje, podmornice, televizije, svemirski brodovi, pojavljuju se u njegovim romanima puno prije nego što su u realnosti zamišljeni, a nakon toga i stvoreni. Stoga ga se smatra tehnološkim vizionarom i fantastom, pripovjedačem ispred svog vremena, jer je umio na umjetnički način uobličiti čovjekovu neutaživu radoznalost, spremnost upuštanja u odvažna istraživanja na granicama poznatog i zamislivog. Toliko da je jedan njegov roman, koji mu je izdavač odbio objaviti, ostao zaključan u sefu više od 100 godina, sve dok ga 1989. njegov unuk nije pronašao. Pod naslovom "Pariz u 20. stoljeću" napisao ga je 1863. godine, a u njemu je predvidio kalkulator, kompjutor, komunikacijsku mrežu i nebodere. Odbijen je zbog viška pesimizma. A možda je i to bila Verneova vizija budućnosti.
"Put oko svijeta u osamdeset dana" pojavio se na velikom platnu 17. listopada 1956. godine, režirao ju je engleski redatelj Michael Andreson, a u glavnim ulogama nastupili su David Niven i Cantinflas. Film je osvojio pet Oscara.
S vremenom futurističke i avanturističke zamisli Julesa Verna pomalo su zastarjele. U ponečemu tehnološki napredak nadmašio je njegovu imaginaciju. Ali je, bez obzira na sve to, njegov duh ostao živ i prepoznatljiv, a njegove priče uzbudljive i čitateljima u naše vrijeme.
VIDEO Severina na sudu proglašena krivom za vrijeđanje socijalne radnice, otkriveno što joj je rekla