'NOVO PUNJENJE'

Skoro 60 godina od objave prvog albuma Beatlesi nastavljaju dominaciju na svjetskom tržištu

Foto: Profimedia
The Beatles
Foto: Profimedia
The Beatles
Foto: Profimedia
The Beatles
27.11.2022.
u 22:00
Utjecaj Beatlesa, široko rasprostranjen u šezdesetima, rastao je i u idućim dekadama, bez obzira na relativno kratko zajedničko druženje od samo osam godina. Svježa diskografska reizdanja starih podviga Beatlesa i ozbiljan tržišni uspjeh nastali su u relativno kratkom razdoblju od 1963. do početka 1970.
Pogledaj originalni članak

Vijest zapravo i nije nova, ali se stalno ponavlja kao u filmu "Groundhog Day": invazija Beatlesa nastavlja se i dalje upravo objavljenim box setom albuma "Revolver" iz 1966. godine. Novo punjenje "Revolvera" donosi novi remiks originalnog albuma koji je, kao i one nedavne za "Sgt. Pepper", "Bijeli album", "Abbey Road" i "Let It Be" napravio Giles Martin, sin stalnog suradnika Beatlesa Georgea Martina. Ova nova izdanja među najprodavanijima su na tržištu, i najskupljima - dapače, bezobrazno preskupima - što ionako astronomsku zaradu na Beatlesima dovodi do novih rekorda.

Ako su prethodna reizdanja slavila 50. godišnjice objavljivanja albuma, od "Sgt. Pepera" 1967./2017. do lani, sad se priča okrenula naopako i ušli smo ponovo u 1966. godinu. No, budući da se iduće godine obilježava 60 godina od debitantskog albuma Beatlesa "Please Please Me", u tom zovu bit će teško izbjeći da se pojavi box set nastupnog albuma - po svoj prilici pred nama je par godina kronoloških reizdanja ranih albuma Beatlesa, po redu, sve do spomenutog "Revolvera".

Novom čitanju "Revolvera" pridodani su diskovi s neobjavljenim snimkama sa studijskih sessiona, remasterirano mono izdanje originalnog albuma, a novi Gilesov remiks napravljen je po sličnom principu kao i prethodni; bez bogohuljenja i pretjeranog mijenjanja povijesti. Suštinski je Martin junior prilično vjerno slijedio zvučni koncept i miks izvornika koji su napravili njegov otac George i Beatlesi, moderniziravši i "podebljavši" zvuk novom tehnologijom.

No ono što je u čitavoj priči jasno i bez remiksa i s njim, činjenica je da su Beatlesi 1966. snimili modernističko i inovativno remek-djelo, prestali nastupati i ušli u novu fazu studijskog rada. Kao da nije bio dovoljan domašaj "Revolvera", u samo dvije i pol godine rada nakon njega, od početka 1967., snimit će fascinantan singl "Penny Lane/Strawberry Fields Forever", album "Sgt. Pepper", singl "All You Need is Love" izveden u prvom satelitskom televizijskom prijenosu, dvostruki EP "Magical Mystery Tour", singl "I Am the Walrus/Hello Goodbye", dvostruki "Bijeli album", pjesme za "Let It Be" i završni album "Abbey Road".

I sve to od 1967. do sredine 1969. godine, značajem neusporedivo s bilo kojim konkurentom tada i kasnije. John Lennon već u vrijeme objavljivanja "Bijelog albuma" s Yoko Ono krenuo je u niz radikalnih umjetničkih projekata, od zajedničkih albuma poput "Two Virgins" i mirotvornih antivijetnamskih akcija, poput amsterdamskih intervjua iz kreveta hotelske sobe, te pjesama "Give Peace a Chance". Sve skupa krajem 1969. dovelo je do raspada Beatlesa koji su se formalno razišli početkom 1970. No, zadnje materijale snimili su sredinom 1969., sjajan album "Abbey Road", dok je "Let it Be" objavljen početkom 1970. zapravo bio snimljen ranije, još početkom 1969., odmah nakon "Bijelog albuma" kad su i zadnji put nastupili uživo na krovu londonske zgrade.

Značaj Beatlesa u popularizaciji i uozbiljavanju popularne glazbe nije moguće precijeniti; tijekom šezdesetih godina prošlog stoljeća ostavili su iza sebe toliko toga da se i danas otkrivaju novi detalji, od neobjavljenih snimaka do novih remikseva, a sva ta fascinacija Beatlesima i potkrijepljena konkretnim dokazima svjedoči o posebnoj alkemiji četvorice glazbenika. Suvišno je reći da je medijska prezentacija Beatlesa bitno izmijenila dotadašnje pojmove o mogućnostima i dometima pop-kulture, a njihovi filmski i televizijski proizvodi multimedijalno su nadopunjavali glazbeni dio priče.

Stoga su i u trećem mileniju slave domašaji koje su Beatlesi postigli na terenu uozbiljavanja pop-kulture i njenoj pretvorbi iz tinejdžerske zabave u samosvojnu umjetničku granu. Put grupe bio je jedinstven: od stažiranja u Liverpoolu i Hamburgu, preko beat-groznice ranih šezdesetih i statusa planetarnog fenomena tinejdžerske kulture, sve do pozicija samosvojnih umjetnika koji su se bavili složenim eksperimentima i promijenili izražajne mogućnosti rock-glazbe. Priča o Beatlesima bila je jednako uvjerljiva i dok su bili jednostavan pop-proizvod s početaka karijere na prvim albumima "With The Beatles", "Beatles For Sale" i kada su se bavili složenim eksperimentima i promijenili izražajne mogućnosti rock glazbe s inovativnim albumima "Rubber Soul" i "Revolver",

Utjecaj Beatlesa, široko rasprostranjen u šezdesetima, rastao je i u idućim dekadama, bez obzira na relativno kratko zajedničko druženje od samo osam godina. Svježa diskografska reizdanja starih podviga Beatlesa i ozbiljan tržišni uspjeh nastali su u relativno kratkom razdoblju od 1963. do početka 1970. kada su McCartney i Lennon zlurado rekli "pa-pa" jedan drugome, ostavivši djeci i unucima financijski potencijal i zaleđe koje je i danas jednako pogodno za reeksploataciju. Pogotovo s najezdom novog vala Britpopa u devedesetima reanimacija zvuka Beatlesa osjetila se na svakom koraku britanske rock scene. Baš zbog toga što su proširili rječnik pop-glazbe u mnogim smjerovima, današnji, praktični utjecaj Beatlesa neusporediv je s bilo kojim drugim izvođačem. Spram njih čak i Elvis djeluje kao svršena priča iz davne prošlosti, dok se rukopis Johna, Paula, Georgea i Ringa, čini se, obnavlja i izvlači iz naftalina svakih par godina.

Golemi tržišni uspjeh i utjecaj Beatlesa i onda i danas potvrđuje njihovu dugovječnost do te mjere da se čini kako invazija zapravo nikada niti nije prestala. Sve skupa dovoljno govori o opsegu njihove "vanjskopolitičke" misije, sasvim dovoljno da se odiseja Beatlesa ponovno potvrđuje i produljuje diskografskim operacijama sigurnog dometa i zarade na tržištu. Britanski imperij popularne glazbe prvi veliki razlog za slavlje imao je prije šezdesetak godina upravo s njima. Proboj Beatlesa na američko tržište pokazao je izvozne potencijale i snagu britanske diskografske industrije, pogotovo s obzirom na činjenicu da su otočani jenkijima vratili ono što su sami Amerikanci prethodno izmislili - rock glazbu.

U izvođačku snagu Beatlesa i autorstvo Lennona i McCartneya nije se moglo sumnjati, ali je nepobitno da su bijeli momci ugodne vanjštine vratili u SAD izvorno crnu glazbu, ponovo prepakiranu po mjeri tamošnjih tinejdžera. Utjehu čikaškim bluesmenima ili pionirima rock'n'rolla poput Chucka Berryja mogla je predstavljati činjenica da je isto par godina ranije napravio i njihov vlastiti sin Elvis Presley. Striktna rhythm and blues ovojnica glazbe Rolling Stonesa još je više upozorila na činjenicu da masovan uspjeh u Americi mogu dočekati samo oni koji se prilagode slušalačkim navikama tamošnje publike. No, melodijski kod Lennona i McCartneyja i pretvaranje pop industrije iz zabave u samostojeću umjetničku granu bila je bezgrešno obavljena operacija izvedena bez premca, pri čemu je utjecaj Beatlesa narastao do bezobrazno velikih proporcija i traje kako vidimo i danas.

U međuvremenu se koristilo sve što se moglo, pa i Lennonove klavirske demo snimke s kraja sedamdesetih, "Free As A Bird" i "Real Love", neiskorištene na njegovom posljednjem solo albumu "Double Fantasy" 1980., pa su na Lennonov vokal i klavir ostala trojica nasnimila svoje dionice i vokale za projekt "Anthology". Baš su te dvije pjesme bila udarna medijska igla projekta i snimke koje su ponovno, mada virtualno, povezale svu četvoricu Beatlesa, a "Anthology" 1995. označio prekretnicu nakon koje je krenula ponovna pomama za Beatlesima koju diskografska industrija pametno održava još i sad, čak bi se moglo reći sve uspješnije.

Svi koji su gledali dodjelu nagrada Grammy 2004., povodom 40. godišnjice dolaska Beatlesa u SAD, vidjeli su i predaju "medalja" koje su uručene preživjelim članovima Beatlesa i njihovim udovicama, zapravo tajnicama i stratezima, pogotovo u slučaju Yoko Ono. Prigodni tribute band predvođen Stingom tada je izveo "I Saw Her Standing There", prvu pjesmu s prvog albuma Beatlesa "Please Please Me" o kojem ćemo, ponovimo, još puno slušati iduće godine kad se napuni 60 godina od njegovog objavljivanja. U te tri kratke minute nastup na dodjelama Grammyja televizijsku je publiku podsjetio na nepodnošljivu lakoću, jezgrovitost i izravnost ranih pjesama Beatlesa. Nije ni čudo da su sve razoružali već pri prvom iskrcavanju u Ameriku, ali da će svi nastaviti dobrovoljno držati ruke u zraku kao znak trajne predaje i danas, tada zasigurno nisu očekivali ni Beatlesi.

VIDEO: Marco Cuccurin i Mia Negovetić: 'Ne obaziremo se na kritike, a u showu smo postali pravi prijatelji'

 

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.