dopisnik iz centra:

'Puno je toga prisutno u centru grada što se predstavlja na jedan način, a čista je suprotnost tome'

Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
Foto: Slaven Branislav Babic/PIXSELL
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Foto: Lovro Domitrovic/PIXSELL
Foto: Sanjin Strukic/Pixsell
Foto: Miro Par
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
Foto: Sanjin Strukic/Pixsell
Foto: PAUL TERRY/NEWSCOM
Foto: Promo
Foto: Duško Jaramaz/ PIXSELL
08.10.2022.
u 19:00
I ima, naravno, još dosta toga: Prosjaci na Cvjetnom trgu koji to zapravo nisu, već su poduzetnici jači i od Tome Horvatinčića u podnožju čije zgrade se bave svojom djelatnošću, ekološki osviješteni aktivisti koji su se nakon pobjede na lokalnim izborima razotkrili kao žešći nesposobnjakovići koji u dvije godine nisu uspjeli osmisliti ni normalan način odvoza otpada, pa sada, evo, očekuju da građani to sami organiziraju i plate, te oni kicoši sa špice u Bogovićevoj koji subotom glume neke poletne mladiće, a pri tome svaki od njih ima preko pet banki na grbači...
Pogledaj originalni članak

Znam da to nije popularno mišljenje, ali već dugo držim to u sebi i baš me opterećuje. Iskreno mi je žao, ali sada je, evo, došao trenutak da to javno iznesem te da se napokon oslobodim akumuliranog pritiska uzrokovanog upravo time: nikada, naime, nisam vidio ništa gluplje od onoga što se naziva “pametna klupa”!

Nisam neki hejter ili netko koga smeta tuđi uspjeh. Baš naprotiv! Raduje me i pokušavam mu se nekako prišlepati ne bi li se na neki način i sam malo okoristio. Drago mi je da je taj mladi inovator iz Solina financijski uspio te da prodaje klupe po cijelom svijetu, kako učestalo tvrdi, ali hej, ljudi moji, što vam je? Jeste li pri zdravoj pameti?

Nit je klupa, odgovorno to tvrdim pa čak i pod kaznenom odgovornošću, nit je pametna!

Klupa nije jer je neviđeno neudobna, ne možeš se na nju nasloniti kada sjedneš i preniska je. Svaka ona drvena klupa na koju smo navikli, bolja je od ove. Ona solarna ploča gore, koja bi osim za skupljanje sunčeve energije trebala služiti i za sjedenje, već nakon par dana bude toliko prljava da ne znaš više da li je to pametna kanta za smeće ili klupa. O tome koliko se njena površina užari za vrijeme sunčanog dana, nema smisla ni raspravljati. To jednostavno svaki ljubitelj prženih jaja treba iskusiti...

A pametna, to nije pogotovo! Koliko sam uspio shvatiti, njene dvije osnovne karakteristike su da može napuniti mobitel i wi-fi, a puniti mobitel, nota bene, ne možeš ako nisi ponio punjač sa sobom.
Da imam punjač - k vragu više i Steve Jobsove kratko trajuće baterije - ne bi mi mobitel ni bio prazan!

Sjeo bih u kafić i uključio ga u šteker za koji nitko nikada nije tvrdio da je nešto posebno pametan. Pametniji od te klupe je svaki onaj sponzorski štand u fast foodu koji ima sve moguće punjače za mobitel pa dok čekate da vam se nareže, recimo, kebab, možete malo dopuniti bateriju na svom mobitelu. Taj sponzorski štand s punjačima je, da malo podebljam ovu svoju tezu, doktor znanosti za ovu solinsku klupu. Može joj instrukcije držati koliko je pametniji i korisniji od nje... Wi-fi isto tako svugdje postoji; od onog u kafićima do besplatnog gradskog, a i mobilni internet, složit ćete se, nije neki nedostižan luksuz u današnje doba. Ima li ta klupa još nešto ponuditi, a što bi opravdalo njen pretenciozni naziv?

Je li itko od vas, koji ovo čitate bez da pri tome kimate glavom u znak odobravanja, ikada sjeo na tu klupu te iskoristio neku od njezinih dobrobiti? Koju i, ako dopuštate, zašto?

Jedina pametna klupa na svijetu ona je na kojoj sjedi A.G.Matoš na Gornjem gradu i s koje promatra Zagreb. Tamo treba malo sjesti s pjesnikom izlivenim u aluminiju, promisliti o životu i njegovoj prolaznosti, te se po mogućnosti prisjetiti i neke zgode iz mladosti kada su se klupe umjesto za punjenje telefona koristile za zavođenje neke srcu bliske djevojke.
Sve to, naravno, bez mobitela, punjača, internetskog signala i od solarnih panela užarene stražnjice. I to bi, evo, bilo pametno! Sve ostalo je - iskreno mi je žao, ali sada je, eto, došao trenutak da to i ponovim - jako glupo.
Nije to, međutim, jedino što ne opravdava svoj naziv, status ili sliku koju nam prezentira u javnosti. U centru grada toga ima i više nego onoga što svoj naziv, status ili sliku, zapravo, opravdava!

Svi oni kulinarski specijaliteti, na primjer, a koji se predstavljaju kao “najbolji u gradu” - od hamburgera, preko pizze, pa do bureka i ćevapa - trebali bi biti zakonom zabranjeni. Osim što mnogi od tih “fast foodova” koji se tako reklamiraju nisu uopće brzi, neki od njih - vjerujte mi na riječ - nisu ni “food”. O tome da se predstavljaju kao kulinarski specijaliteti, a zapravo je riječ o nečemu što se u ugostiteljskoj školi naziva jednostavnim jelima, te njihovu pripravu s odličnim uspjehom polažu i oni koji će u svojoj kasnijoj kuharskoj karijeri biti sretni ako dobiju poziciju u zatvorskoj kuhinji, bolje da ni ne govorim...

I onda - pazite molim vas to - svi oni stave da su: “najbolji u gradu”! Da se mene pita, a naš zakonodavac to svakako prerijetko čini, takvo oglašavanje za ova jela koja ne mogu biti ni dobra, kamoli najbolja, bilo bi strogo zabranjeno.
Rimčev iz proračuna financirani robotski taksi, nadalje, isto mi baš nije jasan. Ne znamo ni kuda ćemo s ovim taksistima koje imamo, od krvi i mesa, a kamoli s tim robotskima... Izbacili smo ih nedavno i iz Masarykove kako bi proširili pješačku zonu, pa su sada svi parkirani u Gajevoj ulici, čineći tako red sve od križanja s Teslinom sve do Državnog odvjetništva na dnu ulice. A, što bi, eto, moglo biti i praktično jer bi prije nego što sjednemo na jednog od njih, mogli odmah podnijeti i kaznenu prijavu protiv onih prevaranata s Britanca koji nam nedjeljom pokušavaju svoj bezvrijedni šrot podvaliti kao antikvitet. Sebe pri tome više ne predstavlja kao preprodavače, a što je također lijep naziv za te sitne švindlere, već su oni sada u najmanju ruku neki kustosi, pa su im i cijene, eto, prilagođene tom novom, samoproklamiranom zvanju.

“Tristo eura!”, učinilo mi se neki dan da sam čuo jednog od njih kako odgovara na nečiji upit o cijeni dok sam se provlačio između tih štandova. Okrenuo sam se kako bih vidio o kakvom blagu je tu riječ, da nije možda netko pronašao izgubljeni grad Atlantidu i sada je, evo, njihovo zlato izložio na drvenoj klupi pod vedrim zagrebačkim nebom, a kad ono - neka metalna bistica slična onoj koju je bivši predsjednik zagrebačkog SDP-a Viktor Gotovac teatralno iznosio iz svog ureda nakon što je dobio šupkartu iz stranke.
“Može li za 500?”, dobacio sam kako bih ga ismijao, a on je valjda pomislio da je započela aukcija u Sotheby’su, pa je pitao onog prethodnog interesenta da li nudi više.

“Više...”, rekao je taj drugi, “ne nudim ništa”, a i ja sam se povukao iz nadmetanja ostavljajući praznih ruku tog lažnog kustosa s Malog placa.

I ima, naravno, još dosta toga: Prosjaci na Cvjetnom trgu koji to zapravo nisu, već su poduzetnici jači i od Tome Horvatinčića u podnožju čije zgrade se bave svojom djelatnošću, ekološki osviješteni aktivisti koji su se nakon pobjede na lokalnim izborima razotkrili kao žešći nesposobnjakovići koji u dvije godine nisu uspjeli osmisliti ni normalan način odvoza otpada, pa sada, evo, očekuju da građani to sami organiziraju i plate, te oni kicoši sa špice u Bogovićevoj koji subotom glume neke poletne mladiće, a pri tome svaki od njih ima preko pet banki na grbači... Da ne nabrajam dalje, puno je toga prisutno u centru grada što se predstavlja na jedan način, a zapravo je, sigurno ste i sami primijetili, čista suprotnost tome. Ona na početku spomenuta “pametna klupa” nije stoga iznimka, niti jedinstvena takva pojava, iako je možda upravo ona - s tim svojim pretencioznim nazivom iza kojega zapravo ne stoji ništa - najbolji primjer toga što nam u centru grada nipošto više ne treba.

VIDEO Jolie podnijela tužbu protiv Pitta

 

 

NAJAVLJUJU POČETAK RADOVA

RS ne odustaje od zračne luke u Trebinju, a evo zašto je to jako loše za stanovništvo na jugu naše države

Bez obzira na to što dubrovački političari upozoravaju da BiH obvezuje Konvencija o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, tzv. ESPOO Konvencija, kao i Protokol o strateškoj procjeni okoliša uz Konvenciju o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, Dodik je nedavno izjavi da je specifičnost lokacije dala mogućnost i drugima da utječu na gradnju, ali da oni unatoč tome neće odustati od projekta

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.