Topli i srdačni domaćini

Putovanje Ankice Mamić u Meksiko: Nisam bila dovoljno hrabra da kušam tortilje s crvima

Foto: Privatni album
Foto: Privatni album
Foto: Privatni album
Foto: Privatni album
Foto: Privatni album
Foto: Privatni album
Foto: Privatni album
Foto: Privatni album
Foto: Privatni album
Foto: Privatni album
Foto: Privatni album
Foto: Privatni album
Foto: Privatni album
Foto: Privatni album
Foto: Privatni album
Foto: Privatni album
Foto: Privatni album
Foto: Privatni album
Foto: Privatni album
Foto: Privatni album
19.02.2023.
u 23:00
Komunikacijska stručnjakinja zajedno s prijateljicom Draganom Lucijom Ratković Aydemir boravila je u Meksiku gdje je hrana vrhunsko gastronomsko i baštinsko iskustvo, a upisana je i u UNESCO-ovu Nematerijalnu svjetsku baštinu, ova zemlja je turistička velesila koja privlači i svojom klimom, predivnim plažama, te fascinantnim krajolikom i prirodnim ljepotama
Pogledaj originalni članak

Zemlja koju oplakuju valovi Tihog oceana i Meksičkog zaljeva domovina je tekile, Fride Kahlo, vječnog proljeća, ali Meksiko je i zemlja bogate i zanimljive povijesti i kulture koje su privukli i naše sugovornice, komunikacijsku stručnjakinju Ankicu Mamić i njezinu prijateljicu Draganu Luciju Ratković Aydemir da posjete Meksiko, a nama su prenijele svoje dojmove s ovog putovanja.

- Moja prijateljica Dragana Lucija Ratković Aydemir bavi se profesionalno kulturnim turizmom, a mene je oduvijek zanimala važnost komunikacije i promocija kulturne baštine koja je jedna od glavnih pokretača modernog turizma. Iako sam već posjetila neke zemlje Latinske Amerike, prijateljici Dragani bio je prvi put pa smo donijele odluku da naša destinacija bude baš Meksiko, zemlja iznimno slojevite i bogate materijalne i nematerijalne baštine s čak 33 lokaliteta upisana na Listu svjetske baštine UNESCO-a. Meksiko je i turistička velesila koja privlači i svojom klimom, predivnim plažama, te fascinantnim krajolikom i prirodnim ljepotama. Procjenjuje se da turizam doprinosi približno 8,7 posto ukupnog BDP-a u Meksiku, a zemlju godišnje posjećuje oko 45 milijuna međunarodnih gostiju (2019. godina). Idealna destinacija za upoznati ju iz prve ruke i praktično učiti iz prve ruke - uvodi nas u putovanje Meksikom Ankica Mamić.

Prva postaja Ankici i Dragani je bio Mexico City, glavni grad koji je kulturno, financijsko, znanstveno i obrazovno središte cijele Latinske Amerike, a to je i drugi grad s najviše muzeja na svijetu iza Londona i za njegovo istraživanje potrebno je izdvojiti vremena, u što su se uvjerile i naše sugovornice.

- Jedan je od najvećih gradova na svijetu s oko 22 milijuna stanovnika. Nalazi se na čak 2240 m nadmorske visine što mi u Hrvatskoj nemamo prilike iskusiti niti na našem najvišem planinskom vrhu Dinare od “tek” 1831 m. Magija ovoga grada je neopisiva, a mjesta koja vrijedi posjetiti i doživjeti ima na pretek. Izgrađen je na temeljima aztečkog grada koji je ovaj drevni indijanski narod izgradio doslovce na jezeru. Iako je pet dana malo za obići ovako veliki grad, uz sjajna tematska vodstva uspjeli smo zaista puno toga vidjeti i doživjeti - govori nam Ankica, a Dragana nam otkriva samo dio kultnih mjesta koje morate uvrstiti na svoj popis ako vas put odvede u Mexico City.

- Oduševljene smo njihovim muzejima, muralima, tu su i legendarni umjetnici Frida Kahlo i Diego Rivera, pretkolumbijska umjetnost i piramide te sakralna umjetnost. Tu je i Casa Azul (Plava kuća) gdje je Frida Kahlo provela veći dio svog života. Jedan dan smo posjetili i Teotihuacan, meksičku arheološku zonu i tajanstveni grad piramida koji je od glavnog grada udaljen 50-ak kilometara. U njemu se posebno ističe monumentalna Piramida sunca u samom središtu, viša od 70 metara. U Mexico Cityju smo proveli pet dana, što je premalo za obići sve što smo željeli. Idući put želimo posjetiti još neke od 200-tinjak muzeja ovog magičnog grada. - govori Dragana.

U obilasku Meksika sljedeća destinacija im je bio poluotok Yucatan koji je posebno zanimljiv zbog svojih piramida i arheoloških nalazišta i kroz 11 dana na ovom čarobnom poluotoku pokušale su istražiti što više toga.

- Yucatan je magičan zbog svog krajolika, brojnih živopisnih haciendi, malih naselja, predivnih karipskih plaža i naravno još uvijek žive kulture Maya. Krajolikom preteže prašuma u kojoj žive raznoliki sisavci i gmazovi… Fascinirale su nas cenotes. To su prirodne jame ili vrtače, nastale urušavanjem vapnenačke podloge koja otkriva podzemne vode. Narod Maya koristio je cenote za opskrbu svojih drevnih gradova, kao što je Chichen Itza, svježom vodom, kao i sveto mjesto za prinošenje žrtava svojim bogovima. Danas su brojne cenotes uređene i otvorene za javnost. - priča nam Dragana o cenotama koje su zadnjih godina postale iznimno popularna mjesta za fotografiranje svih putoholičara i influencera jer su zbilja fotogenične i pravi su dragulj prirode.

Foto: Privatni album

Dragana se u jednoj od njih i okupala i ističe kako je osjećaj kao da se nalazi u vodenom srcu našeg planeta. Ovaj dio Meksika poznat je i po brojnim arheološkim nalazištima, a Dragana i Ankica ističu nam koja vrijedi posjetiti:

- Uređenje arheoloških nalazišta su zadnjih nekoliko desetljeća važan dio kulturnih politika Meksika, pa se provode istraživanja i restauratorski i zaštitni radovi, te prilagođavaju za posjetitelje. Pored nekih koji su razglašeni poput Chichen Itza, vrijedi posjetiti manje lokalitete poput Ek Balama u kojem su upravo trajali konzervatorski radovi što nam je bila prilika razgovarati s konzervatorima o njihovim planovima i načinima promocije kulturne baštine.

predrag vušović

Prošlo je 12 godina od smrti Pređe: Briljirao je u svakoj ulozi, ali poroka se nije uspio riješiti

Vušović,  jedan od najpoznatijih glumaca svoje generacije je godinama bio vezan uz kazalište Gavella i rodni Dubrovnik, u kojem je redovito otvarao Dubrovačke ljetne igre. Tamo  je obilježio naslove kao što su Vojnovićeva "Dubrovačka trilogija" u režiji J. Juvančića, Goldonijeva "Kafeterija" u režiji T. Radića, te tri Držićeva "Dunda Maroja", u režiji K. Dolenčića, P. Magellija (gdje je za ulogu Pometa osvojio i nagradu "Orlando") i I. Kunčevića...

Tijekom proputovanja Meksikom boravile su i u Tulumu koji je bio jedan od posljednjih gradova koji su podigli Maye, svoj je vrhunac ovaj grad imao kroz 13. i 15. stoljeće, te je uspio preživjeti čak 70 godina španjolske kolonizacije i osvajanja, a Maye su jedne od najnaprednijih civilizacija Novog svijeta. Zanimalo nas je koliko se duh te civilizacije još uvijek čuva u Meksiku?

- Maye su, unatoč brutalnoj akulturaciji sa strane španjolskih kolonijalista, donekle uspjeli sačuvati svoj identitet u Yucatanu. To je dijelom i stoga što na ovom magičnom poluotoku nije bilo zlatnih nalazišta niti ičega što je kolonijalistima bilo zanimljivo za opljačkati. Maye žive u DNK ljudi Yucatana, što je vidljivo u njihovoj fizionomiji i fizičkim osobinama, jeziku i dijalektima, rukotvorstvu, gastronomiji i običajima, mahom drvenim pričama i legendama koje su prenosile s koljena na koljeno. Svi ljudi koje smo susreli u Yucatanu su ponosno isticali da su potomci Maya. Inače, Mexico ima 69 nacionalnih jezika, od kojih su 63 autohtona, uključujući oko 350 dijalekata. Tulum je mjesto na kojem je mayanska tradicija najjače vidljiva, a zanimljivo je i da je Tulum bio trgovinsko središte i kako se nalazi na moru, od tamo su se snabdijevali ostali dijelovi Yucatana - otkrivaju nam Ankica i Dragana.

Meksikance u dokumentarcima i filmovima uvijek gledamo kao vesele i nasmijane i na glasu su kao susretljivi domaćini, a Ankica Mamić nam potvrđuje kako su zbilja srdačni i dobronamjerni.

Foto: Privatni album

- Svi ljudi s kojima smo bili u bližem kontaktu očarali su nas svojom toplinom i srdačnošću. Ja bih rekla da su Meksikanci sigurno među najboljim domaćinima na svijetu. Sve je zanimalo odakle dolazimo i kada smo im rekli, glavna je tema naravno bio nogomet jer smo i tamo poznati po uspjesima naše reprezentacije. Požalili su se kako je njihov nogomet pao na niske grane. U nalazištima Maya su i stadioni na kojima su se u to vrijeme igrale igre loptom i to je dio njihove tradicije. Primijetili smo i da svi vole pričati o politici i svi redom hvale i obožavaju svog aktualnog predsjednika koji nakon šestogodišnjeg mandata više nema pravo na kandidaturu pa se sada čak pokreće i građanska inicijativa da mu se omogući reizbor - kaže Ankica. Zamolili smo i da nam usporedi cijene prijevoza, hrane, smještaja u odnosu na Hrvatsku.

- Cijene su raznolike i ponuda je jako diverzificirana. Kako su najbrojniji turisti koji dolaze i SAD-a i Kanade, onda su i cijene dosta visoke u turistički razvijenim područjima. No Meksiko može biti za svačiji džep. Restoranske usluge su jeftinije nego u Hrvatskoj pa se i u najboljim restoranima jede za manje novca nego u Hrvatskoj. Vino je jako skupo jer na ovoj strani Meksika gotovo da i nema tradicije pijenja vina, dok je pivo kao dio tradicije pristupačno. Puno pažnje posvećuju sigurnosti tako da domaćini uvijek obavijeste goste na što i gdje pripaziti - veli nam Ankica.

Nadovezujemo se odmah i na gastronomsku ponudu jer ne zaboravimo kako je meksička kuhinja upisana u UNESCO-ovu Nematerijalnu svjetsku baštinu i Ankica nam kaže kako je hrana u Meksiku vrhunsko gastronomsko i baštinsko iskustvo te je raznolika i regionalna i gotovo da nisu naišle na jelo koje im nije bilo ukusno. Poznato je kako se među njihove delicije ubrajaju i skakavci i Ankica nam priznaje kako nije bila dovoljno hrabra kušati tu meksičku poslasticu, ali pohvaljuje hrabrost svoje prijateljice koja je odvažno jela i crve i skakavce i mrave.

- Dragana je u tom smislu “hrabrija”, voli sve kušati pa je tako u Mexico Cityju jela tortilje s crvima, drugi put s jajima mrava, a treći puta sa skakavcima koji su joj bili nezaboravno gastronomsko iskustvo. Iako je prehrana Asteka bila uglavnom vegetarijanska, Asteci su jeli kukce kao što su skakavci chapulín [t͡ʃaˈpolin] (jednina) ili chapulines [t͡ʃapoˈlimeʔ] (množina), crve, mrave, ličinke itd. Insekti imaju veći sadržaj proteina od mesa, a pripremaju se u nekim dijelovima Meksika kao dio ulične hrane tako i u fine dining restoranima - kaže Ankica.

Pohvaljuje nam Meksikance koji izvanredno koriste tradicije pri izradi suvenira i zato joj je bilo vrlo teško odlučiti što kupiti i ponijeti kući jer su svi toliko lijepi i živopisni, a svima koji vole šešire poručuje da svakako posjete Meksiko. - Suveniri su u Meksiku raznoliki i kreativni jer je živo rukotvorstvo. Ako volite šešire, tamo ćete zaista imati bogat izbor, a posebno su kvalitetni u jednom odličnom dućanu na glavnom trgu Mexico Cityja - Zócalu - odala nam je. Jedna od asocijacija na Meksiko su i upečatljive boje, a to šarenilo boja, priča nam Ankica Mamić, nalaze se posvuda, na muralima kojima su oslikane brojne važne zgrade glavnog grada, na fasadama kuća u gradovima i selima, u rukotvorinama izrađenim od svih materijala, šeširima, sagovima, prekrivačima, a posebno u hrani i napitcima, voću, povrću, cvjetovima…

Za kraj našeg razgovora Dragana nam je ispričala i simpatičnu anegdotu po kojoj će također pamtiti ovo putovanje.

- Uvijek ću se sjetiti jednog konobara is sjajnog ribljeg restorana u Cancunu Lorenzillo’s. Pohvalili smo da glazba u njegovom restoranu nije glasna, iz zvučnika su svirali Talking Headsi. Na to on kaže da je dijete 80-ih i da se tu samo sviraju bendovi i muzičari tog vremena. Kako sam i ja odrastala u 80-ima odmah smo “kliknuli”. Nisam očekivala da ću u nasljedniku Maya naći osobu iz “svoje” ekipe” - prepričala nam je ovu simpatičnu zgodu Dragana.

 

 

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.