INICIJATIVA HOO

Hrvatska treba organizirati iduće Europske igre. Predviđa se sjajna zarada od 26 milijuna eura

Foto: Ivo Čagalj/Pixsell
Hrvatska treba organizirati iduće Europske igre. Predviđa se sjajna zarada od 26 milijuna eura
01.06.2023.
u 13:29
Ekonomski izračuni govore da bi Hrvatska trebala organizirati Europske igre, kontinentalnu inačicu Olimpijskih igara, koje će svoje treće izdanje doživjeti u Krakovu
Pogledaj originalni članak

U glavnom gradu Azerbajdžana Bakuu održava se Svjetsko prvenstvo u tekvondou uz sudjelovanje 955 sportaša i sportašica iz 144 zemlje svijeta. Velebnost Kristalne dvorane, izgrađene primarno za Euroviziju, podsjetila nas je na prve Europske igre koje su održane upravo ovdje 2015., kada su u ovom spektakularnom zdanju održana natjecanja u boksu, karateu, tekvondou, mačevanju i odbojci.

Baku je bio prvi domaćin

A to i činjenica da nekoliko sjajnih, ponajprije splitskih tekvondaša ovdje konkurira za svjetska odličja, podsjetila nas je pak na inicijativu HOO-a da se sljedeće Igre održe upravo u Splitu. Ovogodišnje će se održati u Krakovu uz sudjelovanje oko 150 hrvatskih sportaša među kojima će biti i oni koji će upravo na ovim Igrama loviti i kvalifikacijske bodove za Pariz 2024.

Inače, prve Europske igre okupile su skoro 6000 sportaša iz 50 zemalja koji su se natjecali u 30 sportova uključujući i 16 olimpijskih, a u njih 12 dometi su bodovani za olimpijsku vizu. A natjecanja su se održavala na 18 borilišta pri čemu ih je pet novoizgrađeno, a to su bili gimnastička arena, BMX park, centar za vodene sportove, centar za streljaštvo i nacionalni stadion. Na tim igrama Hrvatsku je predstavljalo 106 sportaša (59 plus 47), a barjaktari su bili streljačica Snježana Pejčić (otvaranje) i boksač Josip Bepo Filipi (zatvaranje).

Druge Europske igre udomio je Minsk uz sudjelovanje oko 4000 sportaša iz 50 zemalja, a 10 sportova nudilo je mogućnost osvajanja olimpijskih bodova. A Bjelorusi su natjecanja organizirali u postojećim sportskim objektima koje je trebalo renovirati. Bio je to prozor u svijet za još jednu relativno zatvorenu zemlju. Hrvatska je na drugim Igrama nastupila s ukupno 45 sportaša i sportašica (30+15) u 12 sportova. Osvojeno je osam odličja, a na svečanosti otvaranja zastavu je nosio boksač Damir Plantić, a na zatvaranju karataš Ivan Kvesić.

Jasno je da Hrvatska ne može kandidirati za Olimpijske igre jer takvu infrastrukturu nema, ali može za europsku inačicu Olimpijskih igara koje mogu donijeti brojne benefite. Od obnove, dogradnje ili izgradnje infrastrukture do poticaja hrvatskim sportašima da u predolimpijskoj godini budu što uspješniji u lovu na kvalifikacijske bodove za Olimpijske igre 2028.

GALERIJA Luka Modrić napušta Real? Iz Saudijske Arabije stigla je ponuda od 120 milijuna eura

Foto: VIOLETA SANTOS MOURA/REUTERS
LaLiga - Real Madrid v Rayo Vallecano
Foto: VIOLETA SANTOS MOURA/REUTERS
LaLiga - Real Madrid v Rayo Vallecano
Foto: JUAN MEDINA/REUTERS
Champions League - Semi Final - First Leg - Real Madrid v Manchester City
Foto: ALBERT GEA/REUTERS
LaLiga - Girona v Real Madrid

No puno značajnije od olimpijskih bodova jest ono što bi te igre mogle značiti za Split i okolicu. A što bi to bilo, najbolje će vam reći stariji Splićani koji pamte obnovu grada i izgradnju poljudskog stadiona i velike dvorane na Gripama, bazena, uređivanje teniskih terena za potrebe Mediteranskih igara održanih 1979.

A još bolje će vam nešto o tome reći stariji Zagrepčani koliko su oni i njihov grad dobili organizacijom Univerzijade, svjetskih studentskih igara, 1987. godine. Osim niza sportskih objekata, među kojima su se isticali Cibonina dvorana, bazen za Savi, jarunska veslačka staza.... obnovljeno je gradsko ruho, pa tako i središnji zagrebački trg. A o tome kakav je posjet Zagrebu imao efekt u svijesti tisuća studenata, budućih intelektualaca iz cijelog svijeta da se i ne govori.

No vratimo se mi Splitu i prilici da u Europi obnovi svoj imidž "najsportskijeg grada na svitu" i da među mlađim naraštajima ne bude poznat samo po festivalu elektronske glazbe Ultra. Na temelju prezentacije elaborata o ekonomskoj opravdanosti projekta "Europske igre Split 2027.", Vijeće HOO-a je 20. travnja prihvatilo kandidaturu Grada Splita za domaćina tog multisportskog događaja. Procjenu gospodarskih učinaka izradili su stručnjaci iz konzultantske tvrtke Price Waterhouse Coopers Hrvatska koji su niz izravnih i neizravnih učinaka potkrijepili brojčanim prikazom.

VEZANI ČLANCI:

A organizacija najvećeg višesportskog događaja ikad održanog u Hrvatskoj – koji bi podrazumijevao oko 7000 sportaša i oko 2000 pratećih osoba – ukupno bi stajala 57,6 milijuna eura, ali bi donijela ekonomske benefite. Izravni prihodi (novac od sponzora, Europskih olimpijskih odbora, prodaje ulaznica i licenciranih proizvoda) procijenjeni su na 26,1 milijun eura. A mogući neizravni ekonomski učinci projekta na gospodarstvo, dobrim dijelom i iz oko 155.000 dodatnih noćenja, iznosili bi 57,8 milijuna eura, što bi značilo da bi zemlja organizator na koncu završila u plusu od oko 26,3 milijuna eura. Uz sve ove kvantificirane, ističe se i niz nekvantificiranih učinaka na društvo, okoliš i sport.

Pismo namjere Vladi

A za sportsku infrastrukturu, bez stadiona u Poljudu i Spaladium Arene koji su u zasebnom investicijskom projektu, predviđeno je izdvajanje oko 2,8 milijuna eura, ali u iduće tri godine, nikako odmah.

Sve to što smo vam naveli stoji u pismu Splitskog kluba olimpijaca, koje potpisuje predsjednik Milivoj Bebić, nekad najbolji vaterpolist svijet, upućenom Vladi Republike Hrvatske i njezinu predsjedniku Plenkoviću. Vjerojatno je da takvo pismo na svom stolu ima i splitski gradonačelnik Puljak koji nikako ne bi smio reagirati u stilu "zašto bih ja to radio ako će to možda biti nečiji tuđi mandat".

VEZANI ČLANCI:

A zacijelo bi bilo korisno da se vladajući splitski, ali i državni političari prisjete prezentacije prof. dr. sc. Tomislava Globana na konferenciji "Ekonomski i društveni učinci organizacije velikih sportskih natjecanja". Taj ekspert sportske ekonomike istaknuo je da je trošak organizacije Mediteranskih igara bio tadašnjih 300 milijuna USD i da to ulaganje od prije 44 godine danas vrijedi 1,25 milijardi USD. Investicija u zagrebačku Univerzijadu (1987.) bila je pak oko tadašnjih 800 milijuna USD koji, ako ih prevedemo u današnju kupovnu snagu, vrijede 2,2 milijarde USD.

Kad je u pitanju organizacija Europskih igara u Hrvatskoj, trenutačno ima raznih struja. Jedni su za, drugi protiv premda mnogi od tih protivnika i ne znaju što su to Europske igre. A bila bi šteta za Hrvatska ne iskoristi trenutak – dok je Zlatko Mateša jedan od najutjecajnijih ljudi europskih olimpijskih odbora – jer ovakvu priliku više nećemo imati. Uostalom, da su drugačije razmišljali tadašnji državni i gradski čelnici, Hrvatska nikad ne bi imala Mediteranske igre i Univerzijadu. 

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

Avatar Gilles Auguste Kremer
Gilles Auguste Kremer
14:28 02.06.2023.

Naravno, cijela Hrvatska treba plaćati splitu i zagrebu da se bave sportom. Ostali neka žive u kontejnerima ili u irskoj.