"U Saboru ima i lijepih trenutaka. Ovo je onaj lijepi dio politike kada možete u ime države zahvaliti onima koji su zadužili i državu i narod i koji su svojim djelovanjem i postignućima zaslužili najdublje poštovanje i divljenje cijele nacije."
Tim riječima pozdravio je Goran Jandroković, predsjednik Sabora RH, sve dobitnike Državne nagrade za sport "Franjo Bučar". Dvanaest je dobitnika godišnje, a tri su (slavo)dobitnika nagrade za životno djelo.
GALERIJA Dodijeljene nagrade za sport "Franjo Bučar"
A nagradu za životni opus, i pripadajućih 6636 eura (50.000 kuna), zavrijedili su profesor emeritus Slavko Trninić (doktor košarke), nezaboravni košarkaški džentlmen Damir Šolman (nagrađen je posmrtno, a nagradu je preuzela supruga Jadranka) te teniska (igračka i trenerska) legenda Nikola Pilić, koji je u ime laureata i zahvalio odboru državne nagrade predvođenom izv. prof. dr. Tomislavom Krističevićem.
A Nikola Pilić (84) peterostruki je trenerski osvajač Davisova kupa, i to s tri reprezentacije (s Njemačkom triput, s Hrvatskom jednom i Srbijom jednom kao savjetnik) što nijednom teniskom treneru nije pošlo za rukom.
Profesoru Slavku Trniniću (72) pak pošlo je za rukom da presudno sudjeluje u oblikovanju košarkaških velikana kao što su Kukoč, Rađa i Bodiroga. U svibnju preminuli Damir Šolman (74) najbolji je strijelac KK Split sa 6156 postignutih koševa, inače važan protagonist osvajanja šest velikih medalja tadašnje reprezentacije SFRJ (jednom svjetski i dvaput europski prvak), za koju je odigrao 226 utakmica.
VEZANI ČLANCI:
Najmlađi Hrvat s medaljom
Vjerovali ili ne, isti broj utakmica za tadašnju državnu reprezentaciju upisao je i dobitnik godišnje nagrade odbojkaš Ivica Jelić, koji je sa ženskom reprezentacijom Hrvatske osvojio tri trenerska europska srebra. Ovaj laureat, popularni "Dugi", otac je nekad najbolje europske odbojkašice Barbare Ružić i djed nove velike hrvatske košarkaške nade Michaela Ružića.
U tom smislu među ovogodišnjim laureatima je splitski vaterpolist Damir Polić, koji ima 278 "kapica" pod zastavom SFRJ, a unutar njih i osvojeno olimpijsko srebro u Moskvi 1980. Iz vodenog sporta je i njegov sugrađanin Josip Reić, još uvijek najmlađi hrvatski osvajač olimpijske medalje (bronca), koju je s 15 godina dohvatio kao kormilar dvojca Celent – Mrduljaš.
Olimpijsku medalju ima i košarkašica Kornelija Kvesić (srebro iz Seula 1988.), a bogato olimpijsko iskustvo, neokrunjeno medaljom, ima pak aktualni vaterpolski reprezentativac Josip Vrlić, koji je u Riju nastupao za Brazil, a u Tokiju za Hrvatsku.
U Tokiju je nastupao i paraolimpijac Ivan Katanušić, osvajač srebra u bacanju diska, a godišnju Bučarovu nagradu dobili su i predsjednik Hrvatskog vaterpolskog saveza i kluba prvaka države (Jadran) Mladen Drnasin, Veslački klub Krka Šibenik te rukometni trener Josip Šojat, prvak Europe s Podravkom (1996.).
Tigran Gorički je trener koji je sa svojim pulenom Marijem Možnikom Hrvatskoj donio prvo europsko gimnastičko zlato (2015.), a Ilija Matijević je u košarkaškom sportu bio igrač, trener i sudac i već je 50 godina predsjednik KK Maksimir. Osim po tome, poznat je i kao prvi hrvatski košarkaški sudac koji je sudio na Olimpijskim igrama (1972. i 1980.).
VEZANI ČLANCI:
Žaga je bio ubojit strijelac
Nažalost, premda je bio ponajbolji svjetski rukometaš svog vremena, Zlatko Žagmešter olimpijsko iskustvo nije doživio jer je tako odlučio izbornik Vlado Stenzl, koji je i bez njega osvojio olimpijsko zlato. Čovjek koji je preživio tešku prometnu nesreću, a potom i opaku bolest još uvijek je snažna duha pa je Žaga podsjetio Gorana Jandrokovića:
– Pa ja sam vašem ocu Zvonku zabijao golove.
A Zvonko Jandroković bio je vratar bjelovarskog Partizana u kojem je svoj sportski duh razvijao i predsjednik Sabora, koji je svjestan problema hrvatskog sporta:
– Moramo pronaći model koji će osigurati široko bavljenje sportom, ali i onima najboljima da dosežu svjetske vrhunce.
Svi dobitnici godišnjih nagrada na svojem osobnom bankovnom računu vidjet će i od države prispjela 2654 eura. A ono što će država za sport i aktivne sportaše i trenere činiti u sljedećoj godini, obznanila je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac:
– Nakon što smo 2016. za sport izdvojili 28 milijuna eura, taj smo iznos tijekom godina višestruko povećali, a u olimpijskoj 2024. spremamo i novi iskorak i 110 milijuna eura.
VIDEO Članovi izvršnog odbora Dinama: 'Na sjednici nije bilo povišenih glasova