Na današnji dan prije 36 godina bugarska atletičarka Stefka Kostadinova postavila je svjetski rekord u skoku u vis – 2,09 metara.
Dogodilo se to 30. kolovoza 1987. godine u Rimu, na svjetskom prvenstvu. Večernji list napisao je tada u naslovu – Rekordi za budućnost.
Naime, pored svjetskog rekorda Stefke Kostadinove, svjetski rekord istrčao je u kanadski sprinter Ben Johnson na 100 metara – 9,83 sekunde.
No, taj rekord je kasnije izbrisan zbog dopinga. Da nije, "poživjelo" bi rekord do 1999. godine kada je Maurice Green istrčao 100 metara za 9,79 sekundi.
Ali, svjetski rekord Stefke Kostadinove i danas vrijedi. To je jedan od najdugovječnijih svjetskih atletskih rekorda.
Stariji su tek svjetski rekordi u bacanju diska za muškarce (37 godina), bacanju kladiva za muške (37), na 400 metara za žene (37), te na 800 metara za žene (40).
U danu kada je Stefka postavila svjetski rekord, na svjetskom prvenstvu u Rimu nastupila je Osječanka Slobodanka Čolović koja se plasirala u finale utrke na 800 metara.
Najbliže rušenju rekorda Kostadinove bila je naša Blanka Vlašić. Pokušavala je Blanka desetak puta rušiti svjetski rekord, možda je najbliže bila u Zagrebu, 31. kolovoza 2009. godine kada je preskočila 2,08 metara.
Treći pokušaj na 2,10 metara bio je jako, jako blizu. Ako ništa drugo Blanki je ostalo da je druga na vječitoj list ženskog visa.
Zanimljivo je da je visinu 2,07 metara do sada preskočilo samo četiri atletičarke – Kostadinova, Vlašić, Andonova i Čičerova.
Kostadinova je počela pokazivati svoj talent od malih nogu i nakon treninga pod Nikolom Petrovom, koji je kasnije postao njezin muž.
Lako je nadmašila granicu od 2 metra u skoku u vis, u tinejdžerskim godinama. Njezini rani međunarodni uspjesi došli su 1985., kada je osvojila zlatne medalje na Europskom atletskom dvoranskom prvenstvu i Svjetskom dvoranskom prvenstvu.
Zatim je postavila svjetski rekord od 2,09 m u ženskom skoku u vis na Svjetskom atletskom prvenstvu 1987. godine, koje je održano u Rimu.
Nakon ovih zadivljujućih postignuća, sudjelovala je na Olimpijskim igrama u Seulu, ali joj je uspjela dodati samo srebrnu medalju.
Sljedeće godine osvojila je svoje treće Svjetsko prvenstvo u dvorani, a zatim se usmjerila ka osvajanju olimpijskog zlata.
Međutim, nenamjerna ozljeda noge malo prije početka Olimpijskih igara 1992. godine spriječila ju je da nastupa u svom maksimalnom potencijalu i završila je na četvrtom mjestu.
Na Olimpijskim igrama 1996. konačno je uspjela uspjeti i zaraditi zlatnu medalju za sebe u skoku u vis. Sljedeće godine, nakon što je osvojila svoje peto Svjetsko prvenstvo u dvorani, povukla se iz atletike.
Kostadinova je ispričala jednu nevjerojatnu priču, priznala da je 1985. godine posjetila proročicu kako bi joj otkrila više o njezinoj budućnosti.
- Stigla sam u selo Rupite, Baba Vanga je izašla iz kuće i dozvale me po imenu. Rekla mi je da odmah napustim mjesto i tu noć spavam na kockicama šećera.
Tako sam i učinila. No sutradan sam zakasnila na novi susret. Kada sam se vratila u selo, ispred Vangine kuće više nije bilo nikoga, no ona je ipak izašla i kazala mi:
Stefka, kasniš! Ali blagoslovljena si! Sve će ti se u životu ostvarivati iz drugoga pokušaja”, prepričala je Kostadinova.
I tako je doista ubuduće i bilo. Svi njezini najveći skokovi stizali su iz drugog pokušaja pa tako i taj nenadmašni ostvaren u Rimu.
Teško je oboriti rekord visašice koja je redovito brijala brkove.