Rusija je za Zimske olimpijske igre u Sočiju 2014. potrošila 51 milijardu američkih dolara i tako nešto neće biti nadmašeno dugi niz godina. Dokaz tome su Igre u Pjongčangu otprije četiri godine, ali i ove u Pekingu.
Dok se za potrebe organizacije južnokorejskog grada službeno potrošilo 12,9 milijardi dolara, kineske su vlasti za Peking izdvojile samo četiri milijarde. Pomoglo je to što se koristi identična infrastruktura kao i za Igre iz 2008. Ali, stvarni troškovi ipak će biti nešto veći, a ne "pišu" se jer ne idu direktno za same potrebe natjecanja. Iako, striktno su vezani.
Kina je na željezničku infrastrukturu, prvenstveno brze vlakove koji voze u planine, potrošila devet milijardi dolara. Još nekoliko milijardi, nepoznato koliko, otišlo je u izgradnju zimskih turističkih resorta, ostalih prometnica i svih popratnih detalja.
Dakle, cilj je bio jasan još 2015. kad se Peking toliko žestoko trudio dobiti Igre, a u konkurenciji s kazahstankim Almatyjem, to nije bilo teško.
- Zimske olimpijske igre potaknut će oko 300 milijuna Kineza da se počnu baviti zimskim sportovima profesionalno ili rekreativno. To će utjecati na globalni olimpijski duh - izjavio je predsjednik Kine Xi Jinping u ime Komunističke partije Kine prije sedam godina, što znači da je i prije pandemije koronavirusa očekivan "minus", no sigurno da nije očekivao izostanak prihoda od ulaznica, koje su Vancouveru donijele 250 milijuna dolara.
Između redaka, Kina se poput Rusije odlučila uložiti novac u kreiranje moćnijeg domaćeg turizma, a onaj zimski nedostajao je zemlji. Time se uklanja potreba da imućniji odlaze izvan zemlje trošiti novac, odnosno, onima manje imućnima otvaraju se mogućnosti u skladu s njihovim kućnim budžetima pa im zimski turizam više ne mora predstavljati nedostižni luksuz. Zaključno, Kina sad ima 650 klizališnih kompleksa i 700 skijaških resorta.
Partija se unaprijed odrekla profita, kao i režim u Rusiji prije osam godina. Ali... Daleko od toga da se podosta novca neće slijevati u blagajnu. Međunarodni olimpijski odbor (MOO) pomogao je s 880 milijuna dolara, 44 sponzora donijet će oko milijardu dolara, a prodaja ograničenog dijela ulaznica i prodaja rekvizita sigurno nekoliko desetaka milijuna dolara. Ujedno, NBC se kao nositelj TV prava obvezao uplatiti oko 1,25 milijardi dolara, a MOO je osigurao posebnih 13 sponzora koji su se obvezali od 2021. do 2024. uplatiti tri milijarde dolara u poseban TOP program, al nije poznato koliko točno od toga ide Pekingu, je li išta išlo Tokiju i koliko ide Parizu za 2024.
Na kraju priče, Kina je profitirala ovim Igrama, kao i Soči. Gledala se šira slika, postojao je dugoročni plan i čak koronavirus nije poremetio zacrtano. Uostalom, to i jest smisao Igara - vrijedna ostavština.