Fondacija LTT Sports, s uredima u Ženevi i Edinburghu, koja pomaže sportskim organizacijama, posebno nogometnim klubovima s posebnim naglaskom na povećanje razine održivosti, kreativnosti i znanja unutar industrije, izradila je prigodnu studiju “COVID kriza 2020. u nogometu”. Kako je nogometna industrija vrlo brzo shvatila razmjere i dubinu krize pokrenute globalnim utjecajem koronavirusa, klubovi, nacionalni savezi i konfederacije surađuju s vladama i zdravstvenom vlasti da sastave početni plan koji bi u budućnosti koliko-toliko umanjio štetu.
Ušteda na plaćama najrealnija
Nakon što smo svjedočili zaustavljanju svih nogometnih aktivnosti na još uvijek nejasno razdoblje, u velikoj većini europskih zemalja sportske organizacije, posebice klubovi, počeli su se baviti pitanjima vezanima za svoju kratkoročnu operativnu održivost.
Tijekom sljedećih nekoliko tjedana, kako se novčani pritisci počinju povećavati, morat će se naći brza rješenja kako bi se sačuvao integritet nogometne industrije. Istodobno će klubovi i druge sportske organizacije također morati razmišljati i o dugoročnim pitanjima kao što su ekonomski i poslovni modeli, društvena vrijednost i načini zaštite od budućih kriza.
U fazi pod nazivom “Stabilizacija i procjena trenutačne situacije” klubovi se prvenstveno vode odlukama nogometnih vladajućih tijela koji će izdavati upute o organiziranju utakmica (npr. sa ili bez navijača, maksimalnim brojem gledatelja, dodatnim mjerama javne sigurnosti itd.), radnoj praksi (npr. potreba zatvaranjem ureda, prostora za treniranje, fan shopova i sl.).
Čak i ako ne postoji spreman plan za krizu, racionalno je rješenje oformiti tim za upravljanje krizom.
Bez odigravanja utakmica klubovi se nalaze u situaciji u kojoj troškovi u proračunu dolaze kako je planirano, ali prihodi će se u najboljem slučaju odgoditi barem nekoliko mjeseci, a u najgorem će slučaju osjetiti znatan pad kako se smanjuju primanja od ulaznica, sponzora i televizijskog emitiranja. Odluke o prioritetima plaćanja morat će se donijeti u ovoj ranoj fazi kako bi se postojeće rezerve koristile u doista kritičnim stavkama, uključujući održavanje kompetentne strukture osoblja.
Kao prva mjera ublažavanja situacije sugerira se smanjenje troškova. Očekuje se da će negativni utjecaj na klupske prihode biti oko -20% u godini, s gotovo potpunim smanjenjem prihoda koji su očekivani u sljedećih nekoliko mjeseci, pod uvjetom postupnog ponovnog pokretanja aktivnosti krajem svibnja ili početkom lipnja.
Moguće kratkoročne mogućnosti smanjenja troškova uključuju, među ostalim, smanjenje ili odgodu plaće igrača ili trenera (dobrovoljno ili obvezno) te zaposlenika.
Svi glavni projekti s velikim ulaganjima koji su u tijeku trebali bi biti obustavljeni i preispitani do razvoja i rješavanja ove krize. Općenito, klub bi trebao procijeniti sve svoje trenutačne investicijske projekte prema financijskim planovima koji uzimaju u obzir srednjoročni i dugoročni utjecaj krize i djelovati u skladu s tim.
Da bi izbalansirali troškove, neki klubovi možda će morati iskrcati igrače zvijezde po “sniženoj” cijeni, ali vrijeme za transfere neće se otvoriti do ljeta.
Ima drastičnijih od Dinama
Studija navodi i niz primjera postupanja klubova u ovoj krizi, u stavci rezanje troškova: npr. španjolska Murcia – tehnički otkazi za sve zaposlenike kluba dok se ponovno ne pokrenu nogometne aktivnosti; škotski Hearts – igračima i osoblju je ponuđeno ili 50-postotno smanjenje plaća ili otkaz; Lyon – tehnički otkazi za sve igrače dok se nogometne aktivnosti ponovno ne pokrenu; Barcelona – smanjenje plaća igračima za 70 posto sve dok nema utakmica; švicarski Sion – otpušteno devet igrača, navodno zato što nisu pristali na smanjenje plaće; Borussia (M) – igrači su dobrovoljno ponudili smanjenje plaća...
Iz ove perspektive mjere koje je prema svojim zaposlenicima donio Dinamo i ne čine se tako drastičnima...