Konstantno potičemo pitanje sve jačeg ili sve slabijeg HNL-a. U određenim periodima, zbog same kvalitete nogometa i kvalitete igrača, čut ćete teorije da je HNL jači no ikad prije, pa ćete zatim, nakon, recimo, slabijih rezultata većine naših klubova u europskim natjecanjima, čuti suprotno. Prava je istina da se neki definitivan zaključak teško može donijeti, pogotovo zato što je uzorak tih europskih utakmica toliko malen na sezonu da ne donosi pretjeranu relevantnost te je u tom kontekstu poštenije gledati ligu kao entitet sam za sebe.
Krovinović, Mišić, Ristovski...
A kad gledamo ligu samu za sebe, dolazimo do zaključka da se u prijelaznim rokovima sve češće u HNL vraćaju igrači iz poprilično kvalitetnih europskih liga i klubova. I prije 10-15 godina imali smo to priliku vidjeti, ali to su većinom bili igrači koji su daleko zašli iza 30. godine. Sad se nogometaši sve češće vraćaju u HNL u svojim najboljim igračkim godinama, u nekim slučajevima čak i kad su potrebni tim klubovima.
Najsvjetliji primjer u proteklih nekoliko godina bio je onaj Marka Livaje, koji je kao jedan od najboljih igrača grčke lige te kao 27-godišnjak iz redova AEK-a došao u Hajduk i postao službeno najbolji igrač lige u protekle dvije sezone, uz najviše postignutih pogodaka i podijeljenih asistencija te tako došao i do 21 nastupa u reprezentaciji i bronce na Mundijalu. Treba definitivno spomenuti i Lovru Kalinića koji je kao tadašnji reprezentativac i 30-godišnjak, što su za vratara najbolje godine, došao u Hajduk iz redova Aston Ville. Iz velike je momčadi u Hajduk došao i Filip Krovinović, iz redova Benfice sa samo 25 godina.
Prije svoje 30. godine u HNL se vratio i jedan danas vrlo bitan igrač Dinama, Stefan Ristovski. Pri dolasku iz Sportinga Ristovski je imao 28 godina, a vrijedi napomenuti da je u lisabonskom velikanu bio standardan. Sudjelovao je u nekim od najvećih pobjeda u Dinamovoj povijesti, a isto se može reći i za Josipa Mišića koji je nakon također Sportinga te PAOK-a, u kojem je bio vrlo važan, s 26 godina došao u redove Dinama i s godinama postao “mozak” igre hrvatskog prvaka.
Iako nisu došli iz najjačih svjetskih klubova, definitivno u rubriku povratnika koji su stigli u dobrim igračkim godinama, a podignuli kvalitetu HNL-a, treba spomenuti dva Dinamova najefikasnija igrača u proteklih pet godina, Brunu Petkovića i Mislava Oršića, koji su nakon povrataka iz Italije odnosno Južne Koreje zbog dobrih igara u Dinamu na kraju također došli i do statusa brončanih reprezentativaca sa Svjetskog prvenstva u Kataru.
VEZANI ČLANCI:
Teško da itko može argumentirati protiv činjenice da su ti povratci igrača u najboljim igračkim godinama podignuli kvalitetu HNL-a u odnosu na ono što je liga bila prije sedam-osam godina. Tu tezu potvrđuje i podatak da je u posljednje tri do četiri godine sve više HNL-ovaca bilo u kadru reprezentacije i imalo svoje uloge, a da su se pritom izvanserijski rezultati vatrenih nastavili.
Tako smo i ovog ljeta posvjedočili nekim povratcima igrača, što većih što nešto manjih imena, ali igrača kojima je zajedničko to da svojom igračkom dobi mogu dati još puno u svojim karijerama. Vjerojatno najistaknutije ime na toj ljestvici ono je Marka Pjace (28), koji je u Rijeku došao direktno iz Juventusa. Naravno, postoji određena skepsa javnosti zbog njegovih ozljeda i neispunjenog potencijala, ali i dalje je riječ o čovjeku koji je bio dio srebrne generacije iz Rusije 2018. te čovjeku koji je u protekle tri sezone (Genoa, Torino, Empoli) upisao 66 nastupa u talijanskoj Serie A, jednoj od najjačih liga svijeta. Za HNL razinu to sve zvuči poprilično dobro.
Među ljudima koji su bili na popisima izbornika vatrenih Zlatka Dalića u HNL-u je od ove sezone Filip Uremović (26), koji je u dresu Hrvatske pružio nekoliko briljantnih partija, i to najčešće na poziciji koja mu nije prirodna. Stoper iz Slavonije došao je put Hajduka nakon njemačke Herthe te bi po svemu dosad pokazanom u njegovoj karijeri trebao biti veliko pojačanje u redovima Hajduka. Iako nije bio reprezentativac, već se u zadnjem redu Hajduka kao pojačanje pokazao Zvonimir Šarlija (27), inače bivši igrač Slaven Belupa, koji je protekle sezone u redovima Panathinaikosa bio jedan od najboljih stopera grčke lige.
Stigao i Bartolec
Premda njegova karijera proteklih nekoliko godina ne ide u smjeru kojim se baš očekivalo, definitivno nije naodmet u ovoj kategoriji spomenuti Karla Bartoleca (28), čovjeka s pet nastupa za Hrvatsku pod Zlatkom Dalićem, koji se iz Mađarske vratio u HNL, točnije u redove zagrebačke Lokomotive. A kad smo već kod zagrebačkih klubova, i Dinamo je imao posla s povratnikom u HNL, ali i u Dinamov dres. Nakon što se dokazao kao prvotimac Heerenveena, Tibor Halilović dobio je priliku ponovno zaigrati za Dinamo, čiji je dres nosio od najmlađih dana sve do 2016. godine.
Kako će se pokazati novi povratnici? Teško je donijeti bilo kakav sud prije nego što je većina ovih imena uopće zaigrala za nove klubove, ali je činjenica da se trend ovakvih akvizicija u posljednjih nekoliko godina pokazao i više nego dobrim za elitni razred hrvatskog klupskog nogometa.