Ovaj tjedan, 5. svibnja, u Osijeku u svoju desetu sezonu ulazi Erste Plava liga, najveće dječje atletsko natjecanje u Hrvatskoj. Proteklih godina EPL je održan u 11 hrvatskih gradova i na njemu je sudjelovalo više od 32 tisuće školaraca. Ove će godine učenici 1. do 6. razreda osnovnih škola trčati, skakati i bacati u Osijeku, Vukovaru, Čakovcu, Puli, Rijeci, Zadru, Kninu, Makarskoj i Zagrebu. Na čelu Erste Plave lige od samog je početka još uvijek aktualna hrvatska rekorderka u bacanju kladiva Ivana Brkljačić.
Finale na Hanžeku
– Erste Plava liga jedino je atletsko natjecanje te vrste. Natjecanje se financira sponzorskim sredstvima i velika je stvar što se godinama sredstva iz gospodarstva preko naših sponzora prelijevaju u atletiku. Benefit za atletske klubove je i to što im se preko EPL-a priključuje znatan broj novih članova. S druge strane, projekt opstaje zahvaljujući lokalnim klubovima koji su i suorganizatori Erste Plave lige – kaže Brkljačić.
Glavni ciljevi Erste Plave lige su sportski, zdravstveni, razvojni…
– Glavni cilj EPL-a jest bavljenje što većeg broja djece sportom. U budućnosti bismo se željeli proširiti na što veći broj gradova. Željeli smo pokriti cijelu Hrvatsku, u tome smo uglavnom i uspjeli, ali ima tu još dosta prostora za širenje. Primjerice, Koprivnica, Sisak, lički gradovi… Nadam se da će se uskoro i tamo održati natjecanje jer u Gospiću su već započeli radovi na atletskoj stazi.
Pokrovitelji Erste Plave lige su, među ostalima, i Hrvatski olimpijski odbor, državna ministarstva i Hrvatski atletski savez pa se čini da su najvažnije sportske institucije prepoznale ovaj projekt.
– Ovaj projekt je prepoznat od institucija. Uključili su se klubovi i sportska struka. Djeca se organizirano usmjeravaju u sport i vode ih stručnjaci, kineziolozi, treneri… Očekujemo još da i u HAS-u do kraja prepoznaju da su preko Erste Plave lige velika sredstva otišla prema hrvatskoj atletici, pa da se malo više uključe u organizaciju i promociju tog natjecanja. Imamo tu sreću da je Erste Banka od početka uz nas, priključuju se i drugi sponzori, uključuju i drugi gradovi.
Zanimljivo je da se finale Erste Plave lige održava u okviru Memorijala Borisa Hanžekovića, jednog od najjačih atletskih mitinga na svijetu. Kako EPL doprinosi memorijalu, a kako memorijal toj ligi?
– Jedna od glavnih svrha Hanžekovićeva memorijala jest razvoj hrvatske atletike. A kada na mitingu imate i finale Erste Plave lige, onda uz svjetske zvijezde na njemu sudjeluju i mali atletičari iz cijele Hrvatske. Djeci je to pak prilika da osjete ozračje vrhunskog natjecanja, vide u svojoj blizini brojne zvijezde i poistovjete se s njima.
Budućnost je katastrofalna
Uloga i položaj žena u sportu trenutačno je "hit tema" na svim razinama. Vi ste 12 godina bili direktorica Hanžekovićeva memorijala, vodite Erste Plavu ligu, pregovarate sa sponzorima… Imate li kakvih negativnih iskustava?
– Ženama je zasigurno teže na pozicijama u sportu. Umanjuju im se zasluge i manje su plaćene. Propitkuju im se i potezi i rezultati. Muškarce se na istim pozicijama i s istim rezultatima glorificira i proglašava ih se božanstvima. Kad žena nešto dobro napravi, "odradila je to s puno sreće i uz Božju pomoć". U izravnim kontaktima to se toliko i ne osjeti koliko u samoj zatvorenosti sustava i izboru kadrova na određene pozicije. U razgovoru s ljudima iz gospodarstva nisam nikad osjetila nikakvu diskriminaciju, u sportu da. Taj je sustav vrlo često zatvoren ne samo za žene nego i za sve ljude "izvana". Vrhuška je stalno u strahu od toga da joj netko ne ugrozi fotelju.
Zbog neriješenog statusa sporta u Hrvatskoj kod nas je puno pesimističnih tonova kada je riječ o budućnosti našeg sporta.
– Dužnosnici uglavnom nisu svjesni da nam je budućnost sporta – katastrofalna. Ne samo u rezultatskom smislu. Mi već sada znatno zaostajemo za susjednim zemljama, naročito u bazičnim sportovima, ali sve više i u ekipnima. S izuzetkom nogometa koji je svijet za sebe. Gore od katastrofe kada je o vrhunskim rezultatima riječ je to što smo sportski slabo aktivna zajednica. Nedovoljno afirmiramo značaj tjelesne aktivnosti i sporta pa nam je statistika katastrofalna. U sljedećih 10 do 15 godina osjetit ćemo prave posljedice nedostatka sportske infrastrukture, loših sportskih sadržaja, skupog pristupa sportu i činjenice da nam djeca nemaju prilike otkriti i pokazati svoje sportske talente – zaključila je Ivana Brkljačić.