U Društvu sportaša veterana i rekreativaca okupile su se jučer brojne vrhunske hrvatske sportašice koje su se proslavile svojim dostignućima. Tema je bila zanimljiva – uloga bivših vrhunskih sportašica u hrvatskom društvu.
Velik je nerazmjer ulaganja
Tako su se za istim stolom našle legendarne hrvatske sportašice: bivša rukometašica Lokomotive Klaudija Bubalo, bivša odbojkašica Mladosti Marija Anzulović, stolnotenisačica Branka Batinić, 22 puta prvakinja Jugoslavije, bivša hrvatska prvakinja i rekorderka u bacanju kladiva Ivana Brkljačić, bivša reprezentativka Hrvatske u sinkroniziranom plivanju Iva Šimenc, bivša hrvatska atletičarka Đurđa Fočić-Šourek, bivša tenisačica Renata Šašak koja je igrala u polufinalu Fed kupa i bivša hrvatska košarkašica Danira Nakić-Bilić. Sve one bile su na brojnim velikim natjecanjima, od Olimpijskih igara do europskih i svjetskih prvenstava.
Bivše vrhunske sportašice istaknule su niz situacija u kojima, usprkos neospornoj deklarativnoj podršci, žene u sustavu sporta i dalje trpe određene oblike diskriminacije. Vidljivo je to u tretmanu ženskih klubova i reprezentacija, žena na trenerskim i upravljačkim pozicijama u sportu, medijskom tretmanu sportašica, u raspodjeli novca pa čak i u nejednakom odnosu prema rezultatima postignutim u ženskom sportu. Uspješne žene na rukovodećim pozicijama u sportu nikad se ne vrednuju jednakim kriterijima kao muški.
- Iz svojeg iskustva na mjestu direktorice RK Lokomotiva, pa i odnedavno članice Upravnog odbora Sportskog saveza grada Zagreba – gdje sam jedina žena – rekla bih da je kod nas sport još uvijek postavljen kao nešto čime se, primarno, bave muškarci. Vidljivo je to i u raspodjeli novca između jednako uspješnih muških i ženskih klubova. Velik je nerazmjer ulaganja u muški, odnosno ženski sport, mislim da je omjer 5:1 u korist muškog sporta. Ni vrhunski rezultat vam nije jamstvo ni približne ravnopravnosti u toj raspodjeli - rekla je Klaudija Bubalo.
Marija Anzulović istaknula je da je broj trenerica u odbojci posljednjih godina porastao, ali smatra da je to samo privid i lažna slika.
- Žene se, uglavnom, imenuju trenericama mlađih dobnih skupina, kao animatorice koje bi trebale zainteresirati djevojčice za odbojku. Ozbiljnije trenerske funkcije, naročito na nacionalnoj razini, još uvijek su rezervirane samo za muškarce - rekla je Marija Anzulović.
Brkljačić: Svašta su govorili
Đurđa Fočić-Šourek uspjela se nakon vrhunske atletske karijere izboriti i za neke važne upravljačke pozicije, naročito u sustavu sporta grada Zagreba:
- Činjenica je da sam se ja i u sportu, a i u kasnijem životu koji je uglavnom bio vezan uz planiranje i financiranje sporta, znala izboriti za svoje mjesto i nisam imala problema. Mogla sam biti i na višim pozicijama, ali sam sama procijenila da moram naći ravnotežu između poslovnog i obiteljskog života, o čemu se i ovdje govorilo, i da je naše društvo muško, htjeli mi to ili ne. O tome može posvjedočiti i jedan primjer kojeg se uvijek sjećam. Došla sam na jedan važan sastanak na kojem su bili sami muškarci, a jedan uvaženi sportski djelatnik rekao je: "A, Đurđa nam je došla uljepšati sastanak. Ti si naše cvijeće.". Na što sam mu oštro odgovorila da nisam zato došla i da žene na sastancima ne služe za uljepšavanje. Naravno, nastao je muk - istaknula je Fočić-Šourek.
Ivana Brkljačić je s 25 godina postala najmlađa direktorica atletskog mitinga "Hanžeka" i tu je dužnost obavljala sve donedavno.
- Prihvatila sam se mitinga 2008. kada je on bio vrući krumpir. Mislili su mnogi da ću brzo potonuti, ali nisam se dala. Tijekom godina lijepili su mi razne etikete, govorili su da sam previše nervozna, da je vrijeme da se udam i rodim djecu... No znala sam se nositi sa svim tim niskim udarcima koji su me pratili svih ovih godina. Na kraju, miting sam dovela do vrhunca, u Zagrebu su u vrijeme moga direktorovanja nastupili najbolji svjetski atletičari i atletičarke predvođeni Usainom Boltom - rekla je Ivana Brkljačić.
A ti se učlanila u BM365...vrhunac karijere ti je u zločinačkoj organizaciji.