Svjetska legenda u Hrvatskoj planira ulagati u Hrvatskoj, doznali smo detalje

Zanimljiv panel u sklopu ovogodišnjeg zagrebačkog Grand Chess Toura odradio je novinar HRT–a Danko Družijanić, inače i sam šahovski entuzijast. Danko je za "okruglim stolom" okupio našeg najboljeg šahista Ivana Šarića, trećerangiranog šahista svijeta Fabiana Caruanu, izazivača svjetskog prvaka Gukesha Dommarajua te jednog od najvećih šahista svih vremena Garija Kasparova.

"Hladni rat" Fishera i Spaskog

A njega je voditelj pitao za najveće događaje u povijesti šaha na što je Kasparov ovako odgovorio:

– To je svakako dvoboj za svjetskog prvaka između Bobbyja Fishera i branitelja naslova Borisa Spaskog održan 1972. u Rejkjaviku, usred hladnog rata. Potom moj meč sa Karpovim koji je trajao unedogled te moji mečevi s kompjutorom Deep Blue. Na koncu je to i online šah koji je, suprotno očekivanjima, privukao nove igrače jer sada šah možete igrati i na svom mobitelu. Online šah danas je neograničeni izvor inspiracije pri čemu ljudski segment ove igre i dalje nije ugrožen. Suprotno tome, mnogi ljudi gledaju online partije jer danas ne trebaju stručnog komentatora da im kaže da su najbolji svjetski igrači poput Magnusa Carlsena ili Fabiana Caruane napravili pogrešku, stroj im odmah kaže sve.

I igrači uz strojeve brže napreduju.

– Apsolutno. Zapravo, sveukupni balans utjecaja strojeva na igru vrlo je pozitivan.

No ima on i negativnu stranu pa je u posljednje vrijeme glasno o tome govorio upravo Fabiano Caruana. Većinom je to online, no optužbe su se mogle čuti vezano i za neke turnire.

– O organizatorima natjecanja ovisi hoće li implementirati sigurnosne mjere ili ne. Nisu one potrebne zbog toga što mi sada u nekoga sumnjamo nego više zbog toga da svi budemo mirni i da nas to poštedi skandala kakve smo imali u nedavnoj prošlosti. Nadam se da će doći vrijeme kada o tome nećemo morati govoriti, no razvoj tehnologije uvećava rizik od varanja. A dosegnuli smo točku da je tehnologija toliko uznapredovala da je to izvedivo onima koji se oko toga potrude, a nemaju moralnog integriteta. Nama ne preostaje ništa drugo nego vjerovati u integritet najboljih šahista svijeta i njihovu spremnost za fair-play.

Na to pitanje referirao se i Gari Kasparov:

– Šah je ovog časa centralna tema kada se govori o prednostima koje vam kompjutori mogu donijeti u svrhu nekorektne prednosti. Pokušavamo implementirati sigurnosne mjere, ali varanje je prilično rašireno. Ljudi pokušavaju ostvariti prednosti na račun dostupnosti podataka na kompjutorima, no istodobno je to i rezultat popularnosti igre.

Tako zbori bivši svjetski prvak i jedan od najvećih šahista svih vremena koji je zaslužan što se u Zagrebu pojavio možda i budući svjetski prvak, 18–godišnji Indijac Gukesh, kojem slijedi borba za svjetski naslov s Deng Lirenom.

– Pripreme za taj meč započeo sam odmah nakon što sam osvojio turnir kandidata. Pripremam se polako, to je za četiri mjeseca, a pripremat ću se igrajući na ovakvim turnirima i na šahovskoj Olimpijadi koja se održava u rujnu u Budimpešti.

Atraktivni turnir po obali

U borbi za naslov prvaka svijeta bio je još jedan sudionik zagrebačkog turnira, Fabiano Caruana koji je 2018. izgubio tijesno od Magnusa Carlsena. Ima li nešto što bi u pripremama činio drukčije da je takav meč sad pred njim?

– Moje pripreme za taj meč bile su dobre. Sve se svelo na detalje u meču, posebno u mojoj igri, koji nisu bili u relacijama s pripremama. Bio je to prvi put da se pripremam za takav meč pa ne možete sve učiniti savršeno. Savršeno se ne možete pripremiti čak ni s više iskustva jer nema savršenih priprema.

Pitanje za Šarića je bilo može li Hrvatska, kad već ima jedan od najvažnijih svjetskih turnira, spojiti šah i turizam?

– Neki već to rade, godinama organiziraju turnire po obali. Recimo, imate naš poznati turnir Pula Open, zatim su tu Zadar Open, turniri u Splitu i na Šolti. To su pokušaji organiziranja turnira na super destinaciji, a hrpa ljudi dođe ne toliko zbog šaha već zbog kupanja i razonode.

Na tu temu imao je što reći i Kasparov koji priprema projekt Casa Kasparov, navodno u Puli.

– Vjerujem da moram raditi na svom nasljeđu i u tom obliku. Mislio sam da će to biti u Rusiji, ali to sada ne izgleda baš vjerojatno u doglednoj budućnosti. Vjerujem da je Hrvatska zemlja u kojoj bih trebao kreirati svoju ostavštinu, fizičku i duhovnu, i na tome radimo. U St. Louisu postoji fenomenalan muzej s kojim se ne želim nadmetati, no mislim da je i u Europi potrebno nešto što će biti veliki magnet za poklonike šahovske igre. Ideja je da to bude mjesto na kojem će oni pronaći svoje potrebe kako za život tako i za virtualnog posjeta.