Milić: 'Vrlo brzo ćemo stvoriti pretpostavke za početak izgradnje novog stadiona na Maksimiru'

U utorak 23. svibnja održala se konferencija Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) i Večernjeg lista pod nazivom "Sport – velika prilika hrvatskog gospodarstva“ na kojoj je, između ostalog, bilo govora o ulogama sporta u hrvatskom gospodarstvu, utjecaju investicija na sport te adutima koje Hrvatska ima u sportskoj infrastrukturi. Prijenos uživo možete pratiti OVDJE.

TIJEK DOGAĐAJA:

10:54 – Konferencija je otvorena pozdravnim govorom glavnog urednika Večernjeg lista Dražena Klarića. Kazao je kako je za društvo bitno preuzeti inicijativu pri unapređenju sporta i istaknuo kako su zaključci prošlogodišnje konferencije prepoznati kao korisni te implementirani kroz različite programe. Istodobno apelira na gospodarstvenike da ulože u sport, čime se može poduprijeti kolegijalnost, prijateljstvo i dokaz da se radom postiže puno. "Nama trebaju novi Dalići i Petrovići", istaknuo je Klarić pa upitao: "Prepoznajemo li važnost Petrovića u današnjoj generaciji? Prepoznajemo li važnost novih Petrovića u današnjem digitalnom svijetu?"

Premda je sport i posao, u bazi toga stoje ljudi koji stvaraju dobre osobine. Stoga društvo, Vlada i gospodarstvenici moraju preuzeti svoj dio odgovornosti, ističe. Vlada kroz porezna rasterećenja ulaganja u sport. Sportske organizacije kroz konzistentno i efikasno nošenje s korupcijom. "Jedino tako ovo društvo može dati poticaj mladima da stvaraju bolje društvo i bolji svijet. Onaj u kojem nećemo biti otuđeni", zaključio je.

VEZANI ČLANCI:

11:05 – Prikazan je kratak film u produkciji Večernjeg lista.

11:10 – Intervju s ministricom Brnjac i predsjednikom HOO-a Zlatkom Matešom. Ministrica je istaknula kako sport i turizam imaju izvrsne rezultate, a da upravo uspjesi sportaša pružaju izvrsnu promociju. Kao primjer je istaknula period nakon utakmice s Brazilom tijekom prošlog svjetskog prvenstva u nogometu kada je zanimanje za Hrvatsku poraslo diljem svijeta. Ističe i da joj je drago što je Svjetska turistička organizacija prepoznala Hrvatsku kao idealnu destinaciju za drugi Svjetski kongres sportskog turizma.

Dodaje i da je sport vrlo značajan za gospodarski, lokalni razvoj i razvoj same destinacije. Istaknula je kako se gospodarske aktivnosti turizma i sporta izrazito dobro dopunjuju. "Imamo sportske manifestacije koje Vlada redovito podupire kao što je VRC s 3,2 milijuna eura, CroRace, Europsko prvenstvo u hrvanju i druga. Vlada je uvijek uz sport, od početka mandata pa do danas. Mislim da nam se značajna financijska ulaganja višestruko vraćaju", kazala je ministrica Brnjac.

Kazala je kako je vlada prepoznala potencijale sporta u doprinosu turizmu zbog čega je i osigurala sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Trenutačno je 40 milijuna eura usmjereno u sportsku infrastrukturu, a na natječaje je prijavljeno stotinjak projekata.  "Od 2018. počelo je ulaganje u sportsku infrastrukturu kada je Vlada krenula sufinancirati projekte jedinica lokalne samouprave. Riječ je o 170 projekata i 10 milijuna eura, a za sljedeće razdoblje osigurano je više od 30 milijuna eura iz državnog proračuna. Nismo ni tu stali, kroz višegodišnji financijski okvir prvi put smo uspjeli ispregovarati sredstva za aktivni turizam, a ta lokacija je vrijedna 40 milijuna eura. Ti natječaji bit će raspisani sredinom 2024. godine, znači, govorimo o više od 100 milijuna eura ukupno za sportsku infrastrukturu", objašnjava ministrica.

"U pravilniku za provedbu natječaja definirani su sportski, društveni i gospodarski kriteriji", kaže Brnjac. No, ističe kako upravo djeca trebaju biti glavni fokus ulaganja, što je moguće postići kroz investicije iz Nacionalnog plana i operativne programe. Objasnila je i važnost sporta za cjelogodišnji turizam podatkom da gosti zbog sportskog turizma dolaze pretežno izvan sezone. Stoga je u fokusu strategije turističkog razvoja bio razvoj cjelogodišnjeg ravnomjerno regionalno raspoređenog turizma kakav omogućuje aktivni i sportski turizam. "Već radimo programe i nadam se da će se neke destinacije odlučiti upravo za razvoj takvog turizma", kazala je ministrica.

Govorila je i o novom Zakonu o sportu koji će prvi put omogućiti financiranje sportskih građevina nacionalnog značaja. Vlada će odlučivati u koje će se građevine ulagati. "Već smo osigurali sredstva u proračunu, više od 30 milijuna eura za početak", rekla je Brnjac. Drugi korak je poziv jedinicama lokalne samouprave koje će morati biti pripremljene i ispunjavati društvene i gospodarske kriterije. Nakon toga krenut će u izgradnju.

VEZANI ČLANCI:

Zlatko Mateša ukazao je na postojanje izvrsne sinergije turizma i sporta te pozamašan doprinos sporta u prihodima od turizma. "Istraživanja pokazuju kako sport ima velik ekonomski, društveni, a naposljetku i promotivni učinak", govori Mateša. "Imamo veliku potporu ministarstva turizma i sporta, koje je napravilo sve. U pravnom okviru, strategiju hrvatskog sporta, novi Zakon o sportu. Započeti su infrastrukturni projekti, odnosno Vlada je donijela odluku od financiranju nacionalne sportske infrastrukture. Jedino što nam nedostaje jest porezni dio. To jest, kako kompanijama učiniti atraktivnim ulaganje u sport", govori Mateša. 

I on ističe izvrsnu kompatibilnost u promotivnom pogledu, osobito na primjeru finalne utakmice Svjetskog prvenstva u Rusiji kada je 900 milijuna ljudi dobilo "direktno saznanje" o Hrvatskoj. Iznosi i podatak kako je u tom periodu nogometna reprezentacija direktno pridonijela povećanju poreznih prihoda s tri milijarde kuna.

Naglasio je kako po pitanju infrastrukture najvažnijima smatraju Nacionalni teniski centar, Nacionalni rukometni centar, vaterpolski i centar borilačkih sportova, za koji već postoje potencijalne građevine koje bi mogle biti idealne za takvo zdanje.

11:45 – Dr. Sandra Damijan govorila je o utjecaju sporta na gospodarstvo. Na početku je naglasila važnost sporta, istaknula mentalno i fizičko zdravlje koje potencijalno može rasteretiti zdravstveni sustav i smanjiti troškove vezane uz zdravlje. Važna je međutim dostupnost infrastrukture svim mladim osobama, rekla je Damijan. Potom se osvrnula i na poslovnu komponentu sporta. "Sport je velik biznis. U Europi raste za 9 posto godišnje. Napomenula bih da učinke na gospodarstvo ima i ženski sport u kojem je sve više poslovnih prilika", napominje Damijan. 

Na primjeru Slovenije, gdje je pokrenuto istraživanje utjecaja sporta na gospodarstvo, govori kako je organizacijom EP u ženskom rukometu država ostvarila povrat od 10,4 milijuna eura spram ulaganja malo manjeg od 2,6 milijuna eura. "Za svaki euro koji smo uložili povrat je bio četverostruk", naglašava Damijan. To pokazuje isplativost investicija u sportske događaje, infrastrukturu i programe, rekla je dr. Damijan.

Govorila je i o ideji reintegracije bivših vrhunskih sportaša u gospodarstvo, što bi moglo postaviti temelj za porezne olakšice onima koji se za to odluče. Time bi te osobe bile u prilici pridonijeti državi, a istodobno im se pomaže da razviju svoj poslovni talent. 

12:00 – Na prvom panelu sudjeluju Luka Burilović, predsjednik HGK; Zoran Mitreski, predsjednik Uprave Konzuma; Dinko Lucić, predsjednik Uprave PBZ-a i Vedran Šupuković, direktor rukometnog kluba PPD Zagreb. Dinko Lucić istaknuo je kako PBZ na sport gleda kao dio strategije društvene odgovornosti, a od ukupnih izlaganja koja prelaze 22 milijuna eura 40 posto odnosi se na sport. Naglasio je dugogodišnju suradnju s HNS-om i HOO-om gdje su bili uključeni na svim razinama od samog saveza do županijskih i gradskih institucija. "U slučaju poreznih olakšica i daljnjih stimulacija bilo bi i više prostora za ulaganje u sport. Međutim, ne bih to tako jednostavno prihvatio. Niti vladi nije lako napraviti takvu poreznu reformu, ali postoji neki prostor u tom smislu", rekao je Lucić. Istaknuo je da nastoje potpomagati sportove manje popularne od nogometa, ali i da financijski problemi u klupskim sportovima postoje i izvan granica Hrvatske te da čak i najveći klubovi posežu za raznim strategijama kako bi se nosili s rastućim troškovima.

VEZANI ČLANCI:

Zoran Mitreski kazao je kako je Fortenova grupi izrazito važno ulaganje u sport. Godišnje oko 6 posto ukupnog budžeta izdvajaju za sport i kulturu. Kao razloge iza takvog načina poslovanja navodi njihovo nastojanje da potiču "sve što je najbolje u Hrvatskoj", od rukometne i nogometne reprezentacije, do PPD Zagreb i paraolimpijaca. Istovremeno žele promicati zdrav život ulaganjem u amaterski sport i omladinske pogone. "Ozbiljan dio sredstava usmjeren je u preinaku terena da bi djeci mogli omogućiti bolje uvjete za bavljenje sportom", rekao je Mitreski. "Ukoliko nam država da neku poreznu olakšicu, siguran sam da bi ta sredstva i više upotrijebili za sport. Apsolutno pozdravljam državnu intervenciju u porezni aspekt zbog koje bi imali više imali još više budžeta za ulaganje", govori Mitreski. 

Luka Burilović dotaknuo se državnih investicija u infrastrukturu i udruženja klubova s HGK kao platformom udruživanja. Na primjeru košarke i rukometa govori o padu rezultata zbog manjka financijskih sredstava. Udruženjem nastoje pronaći načine da potaknu ulaganje sredstava gospodarstvenika u klupski sport koji je dosad bio prepušten javnom novcu i jedinicama lokalne samouprave. Pri tome je uloga države stvaranje pravnog i poreznog okvira za ulaganja i time jačanje klubova. "Porez na dobit je jedna od izvrsnih mogućnosti za koju imamo primjere dobrih praksi iz zemalja u okruženju", govori Burilović uzimajući za primjer smanjenje iznosa poreza sukladno iznosu uloženom u sport. 

Vedran Šupuković osvrnuo se na budžete vlastitog kluba i konkurencije. Govori kako u Ligi europskih prvaka igraju protiv budžeta. "Zagreb je ne tako davno, u '90-ima, bio prvak Europe i četiri puta finalist Lige prvaka, ali u to vrijeme je imao jedan od najvećih budžeta u Europi. Danas je situacija drugačija i mi kaskamo za onima s kojima se želimo natjecati. Sve je teže i financijski jaz sve je veći. Trenutačno smo među posljednjima po visini proračuna ", govori Šupuković. Rješenje aktualnog stanja pronalazi u omogućavanju što jednostavnijeg pristupa sredstvima iz gospodarstva, revitalizacijom baze mladih i rezultata, čime će porasti interes javnosti i sponzora koji bi omogućili stvaranje drugih struktura prihoda.

"Od 28 članica EU, 15-ak država ima zakonodavnoj razini riješeno pitanje ulaganja u sport i poreznog rasterećenja. Klubovi imaju visoke razine rashoda i varijabilne prihode. Nogometni klubovi ovise o novcu iz europskih natjecanja i transfera. Svi mi drugi ovisimo o javnom novcu i novcu jedinica lokalne samouprave koji u ukupnoj strukturi prihoda klubova iznosi između 40 i 80 posto. Kada dođe do smanjenja, što je kontinuirani trend, nađete se u problemu. Jedan od glavnih problema s kojima se borimo je pitanje načina smanjenja utjecaja javnog novca na financiranje klubova i disperziranja strukture prihoda", objašnjava Šupuković naglašavajući kako nemaju prihode od televizijskih prava, ulaznica iz dvoranski aktivnosti niti europskih natjecanja stoga se oni svode na javni novac i gospodarstvo koje sve teže ulaže u klubove zbog pada rezultata.

12:30 - Početak drugog panela na kojem sudjeluju Loris Peršurić, gradonačelnik Poreča; Ivan Radić, gradonačelnik Osijeka; Marko Milić, glasnogovornik Vlade; Valentina Bifflin, direktorica Hrvatskog odbojkaškog saveza. Gradonačelnik Ivan Radić istaknuo je ulaganja svoga grada u obnovu igrališta, prijevoz mlađih dobnih uzrasta na nacionalna natjecanja za koji su prošle godine izdvojili 400 tisuća eura i stipendije sportaša 5. i 6. kategorije. Porast prihoda od turizma u odnosu na prošlu godinu pripisuje i sportskim događajima.

Valentina Bifflin istaknula je kako su uslijed nedostatka financija u savezu bili primorani sami kreirati prihode. "Krenuli smo  organizacijom velikih sportskih natjecanja koja su nam zatim otvarala mogućnosti generiranja drugih prihoda i suradnji. U zadnjih šest godina organizirali smo 25 međunarodnih sportskih natjecanja. U prosjeku odbojka u Hrvatskoj realizira između 25 i 30 tisuća noćenja, od čega 60 posto u post sezoni", rekla je Bifflin. Međutim, organizacija takvih sportski manifestacija moguća je samo u šest velikih arena izgrađenih 2009. godine za potrebe svjetskog rukometnog prvenstva. "Voljela bih znati koji je put do sredstava gospodarstvenika. Naših 28 klubova odbojkaške lige financira se godišnje s tri milijuna eura. To je sramota, a onda da da bi nas financirali očekuju vrhunske rezultate", govori Bifflin.

Loris Peršurić osvrnuo se na dugogodišnje ulaganje u sportsku infrastrukturu Poreča koja broj šest javnih sportskih dvorana i dvije privatne, dječja igrališta te teniski i košarkaški tereni. Cilj je bio što veće produljenje turističke sezone u čemu su uspjeli, produljujući je na 10 mjeseci. "Nije samo sport razlog, ali je sport odigrao bitnu ulogu. Spojili smo javni i privatni sektor, a to je u ovom slučaju grad i dvije velike turističke tvrtke u Poreču, sport i turizam. Kad to sve zaokružite, dobijete produljenje turističke sezone i vrhunske manifestacije u gradu", zaključuje Peršurić.

"Moramo napraviti neke iskorake po pitanju infrastrukture stadiona. Mi smo odlučili u ovoj godini napraviti sve pretpostavke za financiranje izgradnje i obnove stadiona. Napravljeni su kriteriji kad je riječ o društvenoj održivosti, sportskoj održivosti i načinu financiranja, paralelno s time će država proglasiti određene sportske građevine, zdanjima od javnog interesa. U prvoj smo fazi fokusirani na stadione Maksimir, Poljud i Rujevica. S novim nadbiskupom Kutlešom vjerujem da ćemo vrlo brzo dovršiti razgovore i stvoriti sve pravne pretpostavke da može početi izgradnja novog stadiona na Maksimiru", rekao je Marko Milić. 

Događanja se odvijaju prema sljedećem RASPOREDU:

10:45-10:50    Pozdravni govor Dražena Klarića, glavnog urednika Večernjeg lista
10:55-11:15    Mini intervju s Nikolinom Brnjac, ministricom turizma i sporta te Zlatkom Matešom, predsjednikom HOO-a
11:15-11:30    Izlaganje dr. Sandre Damijan, EF UL, Partner, SeventySix Capital, SPORT4IMPACT
11:30-12:15    Panel 1: „INVESTICIJE U HRVATSKI SPORT“
12:15-13:00    Panel 2: „SPORTSKA INFRASTRUKTURA ADUT HRVATSKOG TURIZMA“