Procvat, rapsodija hrvatskog klupskog nogometa. Tako bismo mogli nazvati ovosezonske uspjehe Dinama, Rijeke, Splita i Hajduka u europskim natjecanjima. Istina, Dinamo je izgubio u Maksimiru od Aalborga, a Hajduk doživio neugodan poraz u Karagandi, no sve ostalo bilo je na najvišem mogućem nivou. Uostalom, brojke to najbolje dokazuju. Hrvatska je četvorka ove sezone odigrala 22 utakmice u Europi i postigla čak 14 pobjeda, te po četiri remija i poraza.
Korak do povijesti
Zbog odličnih rezultata naših klubova Hrvatska je postala najuspješnija na Uefinoj listi u eurokupovima ove sezone!
Naime, naši su klubovi već osvojili 16 bodova (pobjeda donosi bod, remi pola boda), a kada se to podijeli s brojem klubova, Hrvatska ima koeficijent 4, trenutačno najviši na Uefinoj listi od svih zemalja ove sezone.
A hrvatski će klubovi gotovo sigurno ove sezone osvojiti najviše bodova otkako je prije 15 godina Uefa uvela taj sustav bodovanja. Rekordne su nam 2001./02., 2012./13. i 2013./14. kada smo osvojili 17,5 bodova, a sada smo na spomenutih 16...
A to je bodovanje ujedno i kriterij za određivanje broja predstavnika u Ligi prvaka i Europskoj ligi, za što se zbraja učinak u posljednjih pet godina. Sa spomenutim koeficijentom Hrvatska se s 20. popela na 18. mjesto, a 15. mjesto donosi dva kluba u Ligi prvaka!
Tu 15. poziciju trenutačno drži Rumunjska (koeficijent 24,2 prema hrvatskih 20,625), 16. je Austrija s nešto više od dva boda više od Hrvatske (22,800), ali i sa samo još dva aktivna kluba u Europi. Ispred Hrvatske je i Izrael (20,750), ali ima još samo jednog predstavnika u Europi. A Hrvatska ih ima još četiri. Nakon prvih utakmica 4. pretkola Europske lige Dinamo i Rijeka vrlo su blizu ulasku u skupinu tog natjecanja, a solidne izglede imaju i Hajduk protiv Dnipra te Split protiv Torina. Tako bi se moglo prvi put u povijesti dogoditi da Hrvatska ima više od dva predstavnika u europskim natjecanjima po skupinama.
Više nema štrajkova
Što je uzrok takvog procvata hrvatskog klupskog nogometa? Puno se stvari poklopilo, no nesumnjivo je najveći razlog za to liga s 10 klubova. A na tome najviše možemo zahvaliti "vladaru" hrvatskog nogometa Zdravku Mamiću. Još prije pet godina na jednu je Dinamovu presicu došao s detaljnom studijom zašto bi liga s 10 klubova bila najbolja za hrvatski nogomet. Mnogi su mu tada spočitavali da gleda svoje interese, no mora mu se priznati da je bio potpuno u pravu. Za razliku od Igora Štimca koji je nakon što je izabran za šefa Udruge hrvatskih prvoligaša uveo u sezoni 2009./10. ligu sa 16 klubova. Bila je to liga u kojoj polovica klubova nije na vrijeme isplaćivala plaće, u kojoj su igrači štrajkali sjedeći na terenu i tražeći isplatu plaća (Šibenik, Karlovac...) te namještali utakmice (Croatia Sesvete). Štimac je forsirao tu ligu uvjeren da je najbolja za hrvatski nogomet, neki kažu i zbog glasačke mašinerije koju je na taj način imao.
No, uspjesi hrvatskih klubova ove sezone pokazuju da je u pravu ipak bio Zdravko Mamić.
Nije samo Hrvatska primjer zemlje koja je doživjela procvat nakon uvođenja lige s 10 klubova. Austrija je uvođenjem lige s 10 klubova dobila kontinuitet, klubovi redovito ulaze u Europsku ligu, ali i u Ligu prvaka. Švicarska također ima 10 klubova, a Basel posljednjih godina redovito igra u Ligi prvaka. Smanjenjem lige sa 16 na 12 klubova procvat je doživio i ciparski nogomet. Njegov predstavnik APOEL prije tri sezone dogurao je do četvrtfinala Lige prvaka, a izbacio ga je tek Real.
>>Hrvatski klubovi pišu prekrasnu europsku priču! Mogu li svi proći?
'Ajdmo huligani svi u jedan glas; "HNS pede*i nogomet ste sye*ali"....... no ako je to tako sto ga uopce dolazite gledati. Ostanite doma ,nikome necete nedostajati.