Spiros Kapralos, predsjednik Europskih olimpijskih odbora, pohvalio je Hrvatsku jer je ona prva država koja ima svoju nacionalnih kuću na sva tri dosadašnja izdanja Europskih igara. Zahvaljujući se na tome Zlatku Mateši, Kapralos je predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora proglasio ocem Europskih igara jer je negdašnji hrvatski premijer doista bio vrlo veliki zagovornik ideje kontinentalnih igara.
Nakon svečanosti otvaranja Hrvatske kuće u Krakovu, Matešu smo pitali što se s Kućom htjelo postići.
- Radi se o tome da je Poljska naš veliki partner u gospodarstvu, poglavito u turizmu, dobra prilika da se Hrvatska promovira što smo odlučili sa sponzorima i partnerima. A oni će ovdje imati sastanke s turoperatorima i gospodarstvenicima. To je prilika koju moramo iskoristiti a vidjeli ste da je ova dvorana hotela Radison Blue već na prvom događanju bila premala. Imamo dobra iskustva s nekih prethodnih Olimpijskih igara, primjerice iz Rija, gdje smo imali veliki interes turoperatora.
Dakako, Hrvatska kuća će biti i stjecište hrvatskih sportaša, ponajprije medaljaša.
- Ovisno o njihovim sportskim rezultatima, želja nam je da sportaši svaki dan budu gosti Hrvatske kuće i da odličja osvajača medalja budu posebno prezentirana.
Na otvaranje Hrvatske kuće stigao je velik broj predstavnika drugih nacionalnih olimpijskih odbora.
- Došli su nam svi članovi Izvršnog odbora Europskih olimpijskih odbora a njih je 16 ali i niz predsjednika drugih nacionalnih odbora, koji nisu članovi "boarda", pa je po mojoj procjeni zastupljen bilo 30-tak nacionalnih olimpijskih odbora.
Što sve to znači da našu želju da Split bude domaćin sljedećih Europskih igara?
- To za našu želju ne znači ništa. Iskreno rečeno, sve ovisi o tome kakvu će odluku donijeti hrvatska Vlada jer mi ovdje podršku imamo.
Dakle, simpatije vodećih ljudi Europskih olimpijskih odbora imamo.
- Ne samo simpatije, oni tu odluku nisu formalizirali ali ona praktički postoji.
Dakle, samo je do nas. Domaćinstvo Igara nudi nam se na dlanu.
- Da, samo je do nas.
Pitali smo predsjednika je li optimističan po tom pitanju.
- Teško je meni to reći. Možda treba pitati druge.
A ti drugi po nama su ministrica Nikolina Brnjac a ponajprije predsjednik Vlade Andrej Plenković a svi oni zasad su pod ručnom jer ih očito muči visina ulaganja od preko 30 milijuna eura i kako to opravdati pred građanstvom.
- Baš zbog toga što ljudi ne razumiju što to znači angažirali smo Pricewaterhouse Coopers, jednu od najboljih konzultantskih kompanija na svijetu, da nam izradi studiju isplativosti. A po njima bi ishod tih Igara bio 20-tak milijuna eura u plusu. Primjerice, ako smještate sve te sportaše u studentskim domovima Sveučilišta u Splitu, taj novac ostaje tu. Ili ako plaćate prijevoz sportaša nekim domaćim prijevoznicima. Počnite od toga da što god dobijete 25 posto odmah ide natrag u državnu blagajnu. To su sve transferi nekim domaćim pravnim osobama što, uz potrošnju svih tih gostiju, izravno podiže i bruto društveni proizvod i ima izravne i neizravne učinke na gospodarstvo. Mnogi sve to ne razumiju. Ja razumijem da takve odluke nisu jednostavne ali ih treba donijeti. Uostalom, da nisu donesene takve odluke nikad ne bi bilo Mediteranskih igara u Splitu 1979. ili pak Univerzijade u Zagrebu 1987. a svi smo svjesni što su one značile za Split i Zagreb.
Prije samo nekoliko dana pitali smo Matešu je li optimist. Pitali smo ga to i danas.
- Nemam ja što biti optimist. Ja sam napravio što sam mogao.
S obzirom na to da je Mateša izrazito utjecajni član Europskih olimpijskih odbora i da je jedan od pokretača kontinentalnih Igara, imamo osjećaj da nam je ovo jedinstvena prilika.
- Mi ako ovo propustimo sigurno nećemo dugo dobiti ništa tog tipa. Iz ovog našeg dijela posla mi si nemamo što prigovoriti. Napravili smo sve, od procesa do studije vidljivosti. Nije to laka odluka no ideja vodilja bi nam trebala biti ono što su Mediteranske igre i Univerzijada donijele Splitu i Zagrebu - naglasio je negdašnji hrvatski premijer.