Olimpijska džudaška pobjednica Barbara Matić i brončani olimpijski strijelac Miran Maričić najbolji su sportaši pojedinci u olimpijskoj 2024. godini. Osim njih, u tradicionalnom izboru Hrvatskog olimpijskog odbora, na Velikom danu hrvatskog sporta, laureatima su proglašeni i muška vaterpolska reprezentacija (svjetski prvaci), ženska karate reprezentacija (peto mjesto na EP) te veslačka braća Sinković u konkurenciji sportskih parova, štafeta ili posada. Na svečanosti održanoj u Kristalnoj dvorani zagrebačkog hotela Westin, proglašeni su i najbolji treneri, a i njih su trojica jer bi bilo nepravedno izostaviti nekoga od veličanstvene trojke koju čine Nikola Bralić (trener braće Sinković), Ivica Tucak (trener svjetskih vaterpolskih prvaka) i Vladimir Preradović (trener Barbare Matić).
A njima je povjerenstvo koje je o tome odlučivalo slobodno moglo pridružiti i tekvondaškog trenera Veljka Lauru koji je do seniorskih medalja u 2024. (da ne nabrajamo one mlađeuzrasne) vodio Lenu Stojković (bronca na OI, zlato na EP), Tonija Kanaeta (zlato na EP) i Mateu Jelić (bronca na EP). Sa svojim olimpijskim zlatom, prvom olimpijskom medaljom za hrvatski džudo, nakon Janice Kostelić, Blanke Vlašić i Sandre Elkasević, upravo je Barbara Matić postala nova hrvatska sportska diva. A kako i ne bi kada je riječ o sportašici koja je u samo tri godine osvojila sve što se osvojiti moglo – dvaput je bila svjetska, a jednom europska prvakinja i na koncu olimpijska pobjednica.
Barbari su konkurirale srebrna teniska olimpijka Donna Vekić, brončana diskašica Sandra Elkasević (inače višestruka pobjednica ovog izbora) i brončana tekvondašica Lena Stojković koja se također može pohvaliti da je dvostruka svjetska, ali i trostruka europska prvakinja. Kao šampionke svojih sportova nametnule su se i roniteljica Mirela Kardašević (svjetska prvakinja), tekvondašica Nika Karabatić (europska prvakinja sa samo 17 godina) i karatašica Ema Sgardelli (europska prvakinja), no ni one nisu mogle podnijeti konkurenciju džudašice koja je stekla olimpijsku besmrtnost.
GALERIJA Barbara Matić slikama s ljetovanja očarala pratitelja: 'Ti si olimpijska boginja'
A to su još od Rija 2016. godine i braća Sinković, Valent i Martin, trostruki olimpijski pobjednici, koji su za najbolju posadu u Hrvatskoj proglašeni već po 14. put. Zapravo, veliko je pitanje hoćemo li ikad više, dok je svijeta i vijeka, imati takav bratski tandem u nekom olimpijskom sportu.Baš kao što je bjelodano da se teško može ponoviti da jedna naša nacionalna vrsta u nekom loptačkom sportu u jednoj godini zaigra u tri finala najvećih svjetskih natjecanja i pri tome osvoji – jedno zlato (svjetsko) i dva srebra (olimpijsko i europsko). A to u olimpijskoj 2024. za rukom nije pošlo nijednoj vaterpolskoj velesili osim Hrvatskoj pa je razumljivo što su “dupini” proglašeni i najvećim sportskim promicateljima Hrvatske u svijetu.
S obzirom na to da ove godine nismo imali pojedinačnog muškog olimpijskog pobjednika kao što je to bio slučaj 2012. (Giovanni Cernogoraz) i 2016. (Josip Glasnović), ovoga je puta za epitet najboljeg sportaša države bila dovoljna i olimpijska bronca (Miran Maričić), također strijelac. A on je, u izboru olimpijske nam krovne kuće, slavio ispred nekolicine borilačkih europskih prvaka kao što su boksač Gabrijel Veočić, tekvondaš Toni Kanaet te karataši Anđelo Kvesić i Ivan Martinac. Najskromnija konkurencija, a to je već tradicionalno, bila je u ženskoj ekipnoj kategoriji u kojoj su slavile karatašice, pete na ovogodišnjem Prvenstvu Europe. I to je zacijelo signal da u vezi ženskog ekipnog sporta nešto treba poduzeti, baš kao i kada je onaj muški (klupski) u pitanju.
Baš poput karatea, ni tajlandski boks nije olimpijski sport, a on je dao najuspješniju sportašicu u neolimpijskim sportovima, a to je Helena Jurišić, svjetska i europska prvakinja u kategoriji do 75 kilograma. U istoj konkurenciji, na muškoj strani, laureatom je proglašen Rino Mašić, svjetski i europski prvak u obaranju ruke. Kuriozitetno je da je u toj priči konkurirao i Vito Košar, svjetski prvak u tajlandskom boksu, ali ne i Ivan Bertić, svjetski prvak u kikboksu te europski prvak u kikboksu i tajlandskom boksu, inače sportaš godine glavnog nam grada.
Priznanje za osobiti doprinos razvoju hrvatskog sporta ide MORH-u i MUP-u Hrvatske jer ta ministarstva zapošljavaju elitne sportaše iz takozvanih malih, nekomercijalnih sportova kako bi se mogli nesmetano baviti onim u čemu su jako uspješni. A uspješni su, dakako, bili i dobitnici Nagrade HOO-a “Matija Ljubek” za životno djelo, a to su: plivačica Đurđica Gabrilo (legendarna Đuke, djevojački Bjedov), olimpijska pobjednica iz 1968., vaterpolist Tomislav Paškvalin (dvostruki olimpijski pobjednik), košarkaš Andro Knego (olimpijski pobjednik iz 1980.) te Zagrebačko tjelovježbeno društvo “Hrvatski sokol” odnosno Vaterpolski klub Jadran Split, aktualni državni prvak.
VIDEO Donna Vekić zaradila je ogroman novac, no kaže: Nisam rastrošna, pazim kako trošim