Arapi su stoljećima prije Fausta Vrančića letjeli padobranom

Od kave, do čekova i trodijelnog obroka – Arapi i muslimani svijetu su donijeli mnoštvo inovacija bez kojih bi danas bilo nezamislivo živjeti. Uz brojeve, pribor za jelo, Arapi su izumili i šampon, brodove, vjetrenjače, nalivpero, cijepljenje, šah, tepihe, a pridonijeli su i razvoju i napretku u medicini.

Rijetki su danas u svijetu koji ne piju kavu koja je postala užitak i rutina velikog broja stanovnika na kugli zemaljskoj. Međutim, rijetko tko od njih zna kako je uopće nastala kava. Naime, Arapin, koji se zvao Khalid, tjerajući svoje koze u regiji Kaffa u Etiopiji, primijetio je kako njegove životinje postaju živahnije nakon što pojedu neke bobice. Potopio je te bobice u vodu i tako napravio prvu kavu. Rekord u uvozu kave danas bilježi Jemen, gdje sufisti piju ovaj napitak po cijelu noć kako bi ostali budni i molili se u posebnim prilikama.

Krajem 15. stoljeća kava je stigla u Meku i Tursku, a odatle u Veneciju 1645. U Englesku je dovezena 1650., gdje je Turčin Pasqua Rosee otvorio prvu prodavaonicu kave u ulici Lombard u Londonu. Naziv potječe od arapske riječi kahwa, koju su Turci nazvali kahve, Talijani caffé, a Englezi coffee, dok je kod nas kava.

Baš poput kave, i juhu je osmislio Arapin, Ali ibn Nafi, poznatiji kao Zirjab. Došao je iz Iraka u Cordobu u 9. stoljeću i sa sobom donio koncept pravljenja trodijelnog obroka koji je sadržavao juhu, nakon koje se jela riba ili meso, a na kraju voće i orasi. Donio je i kristalne čaše koje je prethodno otkrio Abbas ibn Firnas. Arapi su zaslužni i za izum nalivpera koje je stvoreno 953., za egipatskog sultana koji je zahtijevao pero koje neće prskati po njegovu odijelu i rukama. Imalo je spremnik s tintom, a na vrhu je tinta ravnomjerno istjecala kad bi se pero okrenulo prema dolje, baš kao kod modernih nalivpera.

Poznato je kako su pranje i kupanje obavezni religijski zahtjevi kod muslimana te su zato još davno izumili odličan recept za sapune koji se rabi i danas. Antički Egipćani imali su izvrstan sapun, kao i Rimljani koji su ga više koristili za njegu. Ali Arapi su bili ti koji su iskombinirali ulja, natrijev hidroksid i razne arome, na primjer majčinu dušicu. Ono što su Arapi posebno zamjerali križarima jest što se nisu prali. Šampon je u Englesku donio biznismen koji je 1759. otvorio kupalište u Brightonu i zakazao “šamponiranje” kralju Georgeu IV. i Williamu IV.

Plaćanje čekovima datira iz davne prošlosti. Naime, moderni čekovi potječu od arapskih sakkova, pismenih zavjeta da će roba biti plaćena kad je dostave. Tako su se izbjegavali problemi nošenja novca preko opasnih teritorija. U 9. stoljeću arapski biznismeni u Kini su mogli unovčiti čekove ispisane u banci u Bagdadu.

Antički Grci imali su teoriju prema kojoj naše oči emitiraju zrake kao laser i tako nam omogućuju da vidimo. Prva osoba koja je shvatila da svjetlost ulazi u oko bio je arapski matematičar, astronom i fizičar Ibn al-Haitam u 10. stoljeću. On je izumio prvu kameru s lećama od stakla nakon što je primijetio način na koji svjetlo ulazi kroz rupu u prozoru. Što je manja rupa, to je bolja slika, zaključio je. Tako je nastala camera obscura, a na arapskom “kamera” označava tamnu privatnu sobu.

U Perziji su izumljene vjetrenjače 634. godine. Korištene su za mljevenje žita i navodnjavanje. U pješčanoj Saudijskoj Arabiji, kad presuše sezonski potoci, jedini je izvor energije vjetar koji je odmjereno puhao u jednom smjeru mjesecima. Vjetrenjače su otkrivene 500 godina prije nego što su se pojavile u Europi.

Arapi su donekle zaslužni čak i za izum padobrana. Naš Faust Vrančić opisao ga je u knjizi Novi strojevi (1595.) te ga prvi vjerojatno i isprobao 1617. u Veneciji. No stotine godina prije toga, arapski poeta, astronom, muzičar i inženjer Abbas ibn Firnas napravio je nekoliko pokušaja u konstruiranju letećeg stroja. Godine 852. skočio je s minareta Velike džamije u Cordobi koristeći se labavo učvršćenim ogrtačem pojačanim drvenim dodacima.

Nadao se da će poletjeti kao ptica, ali nije. Ipak, ogrtač je usporio njegov pad i tako je nastala preteča današnjeg padobrana. Dvadeset i tri godine poslije, 875., bilo mu je 70 godina kad je usavršio spravu i skočio s planine. Odletio je na znatnu visinu i ostao tako oko deset minuta, ali je potom ipak pao jer je izostavio “mali” detalj – naime, njegov izum nije imao nikakav mehanizam za prizemljivanje. Bagdadska međunarodna zračna luka i jedan Mjesečev krater nose ime ovog velikog čovjeka.

Destilacija, odnosno postupak odvajanja tvari iz smjese zbog razlike u vrelištu, izumljena je oko 800. godine. Otkrio ju je Jabir ibn Hajan, kao i mnoge druge procese i aparate kojima se i danas koristimo – fluks, kristalizacija, destilacija, purifikacija, oksidacija, isparivanje i filtracija. Svijetu je donio i parfeme i alkoholni špirit, iako je muslimanima zabranjeno piti alkohol. Ibn Hajan smatra se začetnikom moderne kemije. Sustav numeričkog brojenja, koji je u upotrebi svuda na svijetu, indijskog je porijekla, ali brojeve su uveli arapski matematičari Al- Hvarizmi i Al-Kindi oko 825. godine.

Algebra je dobila ime po knjizi Al-Hvarizmija koja se zvala Al-Jabr va-al-Mukabilah, a mnogi od njezinih dijelova još uvijek se koriste. Rad arapskih matematičara predstavljen je Europi 300 godina poslije, a to je učinio talijanski matematičar Fibonacci. Algoritmi i veliki dio teorije trigonometrije potječu iz arapskog svijeta.

Da je Zemlja okrugla, također je zamisao Arapa. Naime, još od 9. stoljeća arapski znanstvenici prihvatili su učenje astronoma Ibn Hazma koji je utvrdio da je Zemlja okrugla. To je bilo 500 godina prije negoli je sam Galileo Galilej došao do istog zaključka. Proračuni arapskih znanstvenika bili su do te mjere precizni da su već u 9. stoljeću izmjerili opseg Zemlje tvrdeći da iznosi 40.253,4 kilometra, čime su pogriješili tek nekih 200 kilometara.

Iako su Kinezi prvi pronašli barut kojim su se koristili u svojim vatrometima, Arapi su shvatili da se od tog prvotnog praha može stvoriti tvar koja će se koristiti u vojne svrhe. Do 15. stoljeća izumili su rakete koje su zvali “samopokrećuće jaje”, a torpedo “samohodna kruškolika bomba”.

Abu Musa Džabir ibn Hajan al-Báriki al-Azdi al-Kufi al-Sufi ili latinizirano Geber smatra se ocem kemije. Geber je tijekom 8. stoljeća došao do brojnih važnih otkrića. Uveo je u alkemiju eksperimentalnu metodu i otkrio mnoge kemijske procese, od kojih su najvažniji sinteza dušične kiseline i klorovodične kiseline. U to je doba razvijen postupak destilacije, a među proizvodima destilacije bili su alkohol i petrolej.

Mnogi moderni kirurški instrumenti imaju isti dizajn kao oni koje je u 10. stoljeću koristio Al-Zahravi. Njegovi skalpeli, pile, pincete, škare i oko 200 drugih instrumenata primjenjuju se u modernoj kirurgiji. U 13. stoljeću jedan drugi arapski znanstvenik, Ibn Nafis, opisao je način na koji cirkulira krv i to 300 godina prije nego što je to otkrio William Harvey. Arapski liječnici otkrili su anestetike kao što je opijum, ali i alkoholne mješavine, te razvili postupke reguliranja očne mrene koji se koriste i danas. Cijepljenje nisu izumili Jenner i Pasteur nego Arapi koji su taj postupak preko Turske unijeli u Europu. Djeca u Turskoj bila su cijepljena protiv boginja bar 50 godina prije nego što je Zapad to počeo činiti.