Arheolog Victor Ghica iz Osla uz pomoć kolega Danijela Dzina iz Sydneya i Ante Miloševića iz Splita već nekoliko godina istražuje na Bribirskoj glavici.
Ghica je rođen 1973. u Bukureštu, ali školovao se u Vatikanu, Francuskoj, Kanadi, Libanonu, Egiptu, Australiji. Prije dolaska u Hrvatsku, sedam je godina živio i radio u Egiptu, i to za Francuski institut za orijentalnu arheologiju u Kairu. Uglavnom se bavio kasnom antikom i ranim kršćanskim periodom. Doktorirao je na zbirci ranokršćanskih tekstova Nag Hammadi.
– Razlog mog dolaska u Hrvatsku vrlo je praktičan: sigurnost. Egipat je pomalo opasan i težak za iskapanje. Zbog sigurnosti moj prijatelj Daniel Dzino, s kojim sam radio na Macquarie University, pronašao je ovaj lokalitet. Spojili smo interese i tako smo došli ovamo 2014. Naime, budući da se Daniel Dzino bavi Ilirikom, lako je uspostavio kontakte s arheolozima u Hrvatskoj.
Otkrili solnicu od kosti
– Srećom, naišao sam na dr. Antu Miloševića koji je imao sjajne ideje o iskapanju na Bribiru. Bez njegova utjecaja ništa od ovoga ne bi se dogodilo – dodaje Dzino. Milošević je voditelj iskapanja tako da je Muzej hrvatskih arheoloških spomenika zapravo vodeći partner u iskapanjima, a Dzino i Ghica dovode studente i pružaju stručnu pomoć. Financijski, u istraživanjima najviše sudjeluju Ministarstvo kulture RH, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika i Gradski muzej Šibenika.
– Na mnogo načina, realistično govoreći, Bribir je eldorado za istraživače – dodaje Ghica koji je dio svojih istraživanja nedavno prezentirao na međunarodnom znanstvenom skupu Kolokvij u Bribiru II. (Peti Gunjačini dani), održanom u svibnju na Bribirskoj glavici. Na simpoziju je sudjelovalo dvadesetak afirmiranih arheologa, povjesničara umjetnosti, povjesničara i antropologa iz Hrvatske, Australije, Norveške i Italije. Ghico i Dzino su se predstavili svojim otkrićima odnosno artefaktima. Među njima je ulomak s natpisom kneza Branimira, hrvatskoga kneza iz 9. stoljeća. Branimirovo ime uklesano je na kamen koji je bio dio sarkofaga iz starijeg razdoblja. To je sedmi natpis s imenom kneza Branimira pronađen u Hrvatskoj i ima veliko značenje. No arheolozima su u ovom trenutku zanimljiviji ulomci sarkofaga s natpisima Skanija koji, dakle, govore o vezama srednjovjekovnog Bribira sa Skandinavcima, odnosno o trgovini sa Skandinavijom i trgovačkim putovima. Otkud Skandinavac u Bribiru?
– To je vrlo veliko, potpuno iznenađenje. Izvan svih mogućih povijesnih paradigmi – kaže arheolog Ghica koji, objašnjavajući, tvrdi da postoje mnogi scenariji o vezama Skandinavaca i Hrvatske.
– Ljudi, pojedinci, putovali su od jedne točke do druge, druge do treće. Za sada imamo taj natpis na sarkofagu koji dokazuje povezanost sa Skandinavijom. Osim toga, otkriveni su i drugi artefakti sa sjevera: dvije identične tzv. irske viseće zdjele, koje su u Bribir također došle preko Skandinavije, a otkrivena je i solnica od kosti. Solnice su dokumentirane i na drugim arheološkim lokalitetima u Hrvatskoj, ali vjerojatno imaju drugačije podrijetlo, ne isto kao ova naša solnica iz Bribira. Distribucija ovih artefakata isto tako uključuje i Skandinaviju, ali i druga područja i to je druga priča – objašnjava Ghica dodajući da je još rano govoriti o tome kako su artefakti iz Irske preko Skandinavije došli do Hrvatske.
– Ono što znamo jest da znamo vrlo malo, osobito o kontinentalnoj povezanosti sa Skandinavijom, prije vikinškog doba. Samim time otvaramo vrata novom području istraživanja koje je do sada bilo nepoznato ili ga jednostavno nismo pojmili u Hrvatskoj. Postoje hipoteze da su postojale male mreže, poveznice između germanskih populacija – Gepida, Langobarda i Skandinavaca. Na područjima Gepida i Langobarda možemo locirati skandinavski materijal, a ta područja nisu baš predaleko odavde... Možda možemo to povezati s Ostrogotima koji su ovdje bili. Ali, to je duga diksusija i mi smo na početku puta da riješimo problem – kaže arheolog Ghica. Za njega su kritični slojevi, bar što se tiče lokaliteta Bribirske glavice, 7. i 8. stoljeće. Nalaze iz toga vremena najteže je identificirati i pronaći zbog mnogo tehničkih problema.
– Taj period, nažalost, nije imao dovoljnu pozornost, ignoriran je u prijašnjim istraživanjima hrvatskih arheologa tako da nemamo prave kataloge i nemamo paralele na koje bismo se mogli osloniti pa ne možemo koristiti keramiku kao dijagnostiku za te periode – dodaje Ghica.
Arheolog Daniel Dzino, Australac hrvatskih korijena, koji radi na Macquarie University u Sydneyu, rođen 1971. u Sarajevu, najzaslužniji je što je Ghica došao u Hrvatsku. Dzino se bavi temama rimskog osvajanja Ilirika. Objavio je nekoliko zapaženih knjiga na engleskome – Ilirik u timskoj politici 229. pr. K. do 68. (Cambridge University Press), Biti Slaven, biti Hrvat (Brill Academic Publishers), Rimski ratovi u Iliriku (Školska knjiga).
– Vrlo je bitno da, kad se bavite ovim problemom, objavljujete i lokalno i globalno – kaže Daniel Dzino. Prema njegovu mišljenju, Dalmacija ima nevjerojatan arheološki potencijal.
– Moramo znati da se vodeće sile u arheologiji, Amerikanci, Francuzi i Englezi povlače s Bliskog istoka. Što je sljedeće za istraživanje? Balkanski polutok: Bugarska, Rumunjska, Albanija. Hrvatska je tu, ali je još uvijek terra incognita. Naši znanstvenici, koji su bili briljantni, u prošlim generacijama nisu znali na pravi način pravim rječnikom prikazati ovo što imamo. Dosta se objavljivalo na hrvatskom koji je težak jezik za čitati. Mi se nadamo da ćemo preko utjecajnih svjetskih nakladnika prezentirati puno bolje ovo što ovdje postoji i otvoriti koliko je moguće arheološki povijesnu baštinu Hrvatske – dodaje Dzino.
On i njegov kolega Ghica rade najsuvremenijim metodama, zahvaljujući suradnicima iz Britanije i Švedske.
Neolitik, Rimljani i Šubići
– Koristimo najsuvremenije metode, datiranje izotopom C14, imamo stroge stratigrafske i antropološke analize, arheobotaniku itd. Obavili smo geomagnetskim radarom geomagnetna istraživanja Bribirske glavice. Ta istraživanja pokazuju što se nalazi ispod zemlje, gdje su biomagnetne točke; vide se strukture ispod površine, kamenje, zidovi i te stvari. Vidjeli smo više slojeva i vidjeli smo da je tu bilo nekoliko velikih zgrada i da je tu bilo nekoliko stambenih kompleksa koji nisu u neiskapanim dijelovima Glavice. Ima jako puno posla za arheologe, najmanje 30-ak godina – dodaje Daniel Dzino. Bribir je vrlo važan arheološki lokalitet burne prošlosti. Bio je smješten na Bribirskoj glavici, uzvisini na 300 metara nadmorske visine, pogodan za obranu: Glavica je bila naseljena od neolitika i bročanoga doba, na njoj su Liburni izgradili svoju utvrdu (gradinu), a Rimljani grad Varvariju koji su utvrdili zidinama... U 9. stoljeću na Bribirskoj glavici niknuo je castrum Bribir prema kojem je ime dobila i jedna od starohrvatskih županija. Pravi procvat doživljava za vrijeme uprave hrvatske velikaške obitelji Šubić. Prva istraživanja na Bribirskoj glavici počeo je arheolog Lujo Marun (1857.– 1939.) početkom 20. stoljeća i on je Bribirsku glavicu nazvao hrvatskom Trojom.