Investicija Rochea

DNK analizom protiv raka: 90 milijuna kuna za laboratorij u Zagrebu

Foto: Roche
Roche
Foto: Roche
Roche
Foto: Getty Images
Rak
16.12.2019.
u 19:20
Memorandum o otvaranju laboratorija za gensko testiranje u KBC-u Zagreb potpisan je u srpnju, a otvoriti bi se trebao 2020.
Pogledaj originalni članak

Otkrit će mu “otisak prsta”, a liječenje zatim prilagoditi upravo specifičnim karakteristikama raka koji ima određeni pacijent. Terapija koja se daje za već poznate tipove tumora, ističu stručnjaci farmaceutske kompanije Roche, trebala bi postati prošlost jer molekularni potpis karcinoma ono je što će dovoditi do sve boljih rezultata u izlječenju pacijenata. Utvrđivanje specifične genske mutacije svakog pojedinog raka bit će glavna pomoć onkolozima pri određivanju terapija, a s 90 milijuna kuna upravo Roche podupire otvaranje takve vrste laboratorija u KBC-u Zagreb. Trebao bi se otvoriti sljedeće godine te imati tridesetak zaposlenih stručnjaka koji će raditi na genskom testiranju.

Svaka je osoba jedinstvena

– Ono na čemu mi trenutačno intenzivno radimo jest identifikacija svih posebnosti pojedine vrste tumora. Postoji više od dvjesto vrsta tumora, a načini liječenja bili su dosad poprilično unificirani. U prošlosti svi karcinomi liječili su se kemoterapijom, danas to uglavnom funkcionira tako da se pacijentima s, primjerice, rakom pluća daje terapija razvijana za rak pluća, a činjenica je da je u nekim tipovima te vrste raka nađeno sto tisuća mutacija. Mi želimo utvrditi te genske mutacije i prilagoditi terapije, jer kao što je svaka osoba jedinstvena, jedinstven je i rak. On se više ne može liječiti “grupno” – pojasnio nam je Oliver Bleck, generalni direktor Rochea, tvrtke koja u genskom istraživanju surađuje sa Sveučilišnom bolnicom u Zürichu, čiji je laboratorij za gensko istraživanje posjetio Večernji list. Upravo bi takav centar trebao niknuti u našoj metropoli, u kojoj radna skupina Ministarstva zdravstva i kompanije Roche još definira detalje akcijskog plana projekta o čijem je pokretanju potpisan memorandum u srpnju.

– U Hrvatskoj možete očekivati ono što radimo i mi u Švicarskoj – rekao je voditelj Laboratorija za gensko testiranje Sveučilišne bolnice u Zürichu Martin Zoche te pojasnio kako je rak mutacijska bolest, a uz pomoć DNK analize mogu se otkriti upravo stanice koje su mutirale. Kako je kazao Zoche, kod svakog su pacijenta mutacije drukčije, a za mnoge od njih lijekovi već postoje.

– Na temelju uzorka tkiva tumora želimo izolirati DNK i otkriti mutacije, prikazati ih i predložiti najbolje individualne terapije – objasnio je Martin Zoche pa dodao kako se genskim testiranjem može otkriti i da pojedini “standardni” lijekovi za tumore kod nekih bolesnika nisu učinkoviti. Također, istaknula je Marlene Thomas iz Rochea, genskim se testiranjem stvara i baza podataka u kojoj se nalaze pacijenti sa sličnim tumorima te se njihovi podaci mogu koristiti u liječenju drugih pacijenata.

Tumori nepoznatog porijekla

– Pokrenut će se i hrvatska baza podataka u onkologiji kako bi se pratili ishodi terapija. Konkretno, želi se postići da onkolozi imaju uvid u prijašnje slučajeve kad im na liječenje dođe osoba s istim ili sličnim tipom tumora. Iz baze će se onda izvlačiti “kartoni” onih koji su prošli gensko testiranje te će se vidjeti s kakvim je ishodom prošlo njihovo liječenje – objasnila je Marlene Thomas, dok je potpredsjednik Rochea Christian Rommel istaknuo da se slična baza podataka već gradi i u nju je trenutačno uključeno 350 tisuća ljudi diljem svijeta, uključujući i pacijente iz Hrvatske. Riječ je o genskom profiliranju, testu kojim se analizira više od tristo najčešće mutiranih gena za koje se zna da pokreću rast karcinoma, a koji je sad već dostupan u KBC-u Zagreb te njegovu cijenu od gotovo 30 tisuća kuna pokriva HZZO.

Kako su objasnili stručnjaci, danas se na rak gleda kao na heterogenu bolest zbog količine mutacija, a u budućnosti tumori bi trebali biti tek kronična, a ne smrtonosna bolest.

– Prije tridesetak godina rak pluća je, primjerice, bio bolest s jednom terapijom. Deset godina poslije imali smo dvije, prošle godine pet. Želimo uskoro imati onoliko terapija koliko je potrebno, odnosno da se svaka prilagodi pojedinom pacijentu. Tumori su još uvijek najteže dijagnoze za cijele obitelji i želimo da se to promijeni. Pogotovo s obzirom na prognoze kako za vrijeme života neki oblik raka razvije trećina žena i dvije trećine muškaraca – kazao je Rommel, tek jedan od brojnih znanstvenika uključenih u projekt personalizirane medicine. A ona je posebno važna, rekao je Josh Jordan iz Rochea, jer čak i ako dvije osobe imaju tumor u istom dijelu tijela, ti se tumori vjerojatno razlikuju na osnovnoj, molekulskoj razini.

U laboratoriju Rochea također se razvija i svojevrsna “tekuća”, odnosno “krvna biopsija”, na temelju koje će se rak moći detektirati u vrlo ranom stadiju.

– Uzmimo za primjer 62-godišnju pušačicu Lindu koja u obitelji ima povijest raka pluća. Ona će moći otići liječniku na sekvencioniranje DNK iz krvi, kako bi provjerila genetsku predispoziciju za razvijanje iste bolesti. U slučaju da se iz tog testa otkrije kako ona ima šanse da razvije rak pluća, otići će dalje onkologu koji će propisati godišnje preglede “tekućom biopsijom”. Ako se nakon određenog broja tih redovitih pregleda utvrdi da u krvi ima tragova raka, odmah će se pristupiti biopsiji tkiva i daljnjem liječenju, a Linda će, zbog rane detekcije, imati velike šanse za oporavak – pojasnio je još jedan znanstvenik iz Rochea, David Thomas, još jednom istaknuvši važnost baze podataka genskog testiranja, jer Lindin će se profil uspoređivati s pacijentima koji su imali sličnu bolest, a onkolog će odmah moći vidjeti kojim su se lijekovima liječili i je li im to pomoglo. Moći će, zajedno s pacijenticom, odlučiti i treba li se prijaviti, i u koju, kliničku studiju. Kad Linda preboli rak, u što David Thomas ne sumnja, na kontrolama će se opet uzimati krv i provjeravati ima li u njoj tragova tumora.

U švicarskoj farmaceutskoj kompaniji bave se još i karcinomima nepoznatog primarnog podrijetla, koji predstavljaju do pet posto svih zloćudnih dijagnoza. Kako su “uobičajeni” pristupi liječenja ovdje neučinkoviti, jer se ne zna točno odakle su krenule metastaze, pokrenuta je CUPISCO studija, u koju se uključuju upravo pacijenti s tim tipom raka. Studija je to u koju je trenutačno uključen 141 bolesnik iz 34 zemlje Europe, Latinske Amerike, Australije i Južne Koreje. Hrvatska je također u CUPISCO-u, a ukupno se planira uključiti 800 pacijenata.

VIDEO Simptomi raka testisa koje muškarci ne bi smjeli ignorirati:

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

OB
Oblivion
19:29 16.12.2019.

Čudno!! Kako popadija nije uplela svoje pipke za neku novu katedralu??