Iako je Donald Trump počeo s procesom izlaska iz kruga zemalja Pariškog sporazuma, ne staje borba protiv klimatskih promjena. Nakon što je u Budimpešti izabran novi gradonačelnik Gergely Karácsony, koji nije iz redova Orbánova Fidesza, odmah je, uz druge mjere, izglasana klimatska elementarna nepogoda u mađarskom glavnom gradu.
– Prepoznajući kako klimatske promjene predstavljaju temeljnu prijetnju dobrobiti građana, miroljubivom društvu te životnim uvjetima budućih generacija, gradska je skupština procijenila kako postoji klimatska elementarna nepogoda – piše u prijedlogu dokumeta skupštine koji je izglasan stopostotnom odlukom. Nema još konkretnih mjera za borbu protiv te nepogode. Skupština je od Karácsonyja zatražila i da pripremi planove kako bi Budimpešta postala ugljično neutralnim gradom.
Jednostavna ideja
Ne prestaje svjetska priča Grete Thunberg, mlade svjetske aktivistice i promotorice rješavanja problema klimatskih promjena. Ona se, nakon strastvenih govora i neugodnog susreta s Donaldom Trumpom, našla u intrigantnoj situaciji. Sastanak na vrhu COP25 o klimatskim promjenama premješten je iz Čilea, očito zbog velikih nereda u toj zemlji, u Madrid u Španjolskoj. I sada Greta ima problem pa je uputila apel svijetu za pomoć u prijevozu. Još jednom preko oceana na jedrilici, pa makar i brzoj, nije opcija. Ona ne želi letjeti jer avioni ispuštaju puno ugljika, do Chilea je stigla jedrilicom, vlakom i električnim automobilom, no ispostavilo se – uzalud. Mogla je ostati u Europi. Svaka čast Greti, pa i novom budimpeštanskom gradonačelniku, ali to su ipak deklarativni stavovi o borbi protiv zagađenja i klimatskih promjena.
Netko drugi bori se na puno izravniji način, a ime mu je Boyan Slat. Vrlo je velika vjerojatnost da ste čuli za dječaka čiji je otac iz Istre, a majka iz Nizozemske, pa je Bojan tako i odrastao u toj zemlji. I iz nje ostvaruje svoje zaista nevjerojatne pothvate. I za to ste možda čuli, za pojam Great Pacific Garbage Patch, odnosno veliku pacifičku nakupinu smeća. Riječ je o raznim ostacima koji su se formirali u nakupinu koja sada pluta Tihim oceanom. Riječ je zapravo o dvije velike nakupine, istočnoj, koja leži između Havaja i Kalifornije, te zapadnoj, koja pluta istočno od Havaja prema Japanu. Boyan je najprije dokazao da nakupina stalno raste, a onda predložio i način kako bi se ona mogla očistiti – njegovim projektom The Ocean Cleanup.
Relativno jednostavna ideja jest da se inercijom površinskih oceanskih struja nakupljeno smeće, većinom plastika, samo ‘ulovi’ na platformu za skupljanje. Nakon toga odvojeno smeće brodovi bi odvezli na kopno gdje bi se ono uništilo. Ipak, trebalo je neko vrijeme da se projekt usavrši. Prva zamisao nije funkcionirala, ali je zato druga bila iznimno učinkovita i postala efikasna. Danas se izumom mladog Hrvata aktivno čisti nevjerojatna količina smeća koja je površinom zamalo kao tri Francuske.
Na karti koja se može naći na stranicama The Ocean Cleanupa istaknuta je i Hrvatska. Jedna studija kaže kako smo 2016. godine iskoristili 54.744 tone plastične ambalaže, a reciklirali manje od polovice. Sada se računa kako bi druga inačica Slatove mreže za prikupljanje plutajuće plastike mogla prepoloviti Great Pacific Garbage Patch unutar pet godina. Treba svakako napomenuti kako je sustav The Ocean Cleanup napravljen tako da ne zadržava ribu, već samo nakupljenu plastiku.
– Nakon početka ovog putovanja prije sedam godina, prva godina testiranja sustava u okolišu dalekog mora koje ne prašta snažno upućuje na to da je naša vizija održiva i da je početak naše misije oslobađanja oceana od plastike koja se skupljala desetljećima sasvim moguć – rekao je Boyan kada je sustav konačno pušten u pogon.
Više desetljeća plastika se potiho nakupljala u svjetskim morima da bi danas praktično postala najveći problem vodenih površina na Zemlji. Mladi izumitelj, koji drži i Guinnessov rekord, uočio je još nešto. A to je da sva ta plastika dolazi u more iz jednog izvora, iz rijeka! Jedna procjena govori kako svake godine devet milijuna tona plastike uđe iz rijeka, ali i s plaža, u oceane. Tisuću svjetskih rijeka “odgovorno” je za oko 80 posto zagađenja plastikom u oceanima, procjena je Bojana Slata i njegove ekipe. I zato je prije nekoliko dana predstavio novi uređaj, čistač plastike upravo iz rijeka. Taj Presretač (plastike) plovilo je koje prolazi rijekama i radi ono isto što Boyanov sustav radi na moru, prikuplja smeće.
– Tri su takva plovila puštena niz rijeke u Indoneziji, Maleziji i Vijetnamu, a četvrti će biti porinut u Dominikanskoj Republici – najavio je mladi borac protiv zagađenja. Svaki Interceptor stoji 700.000 eura, no cijena bi trebala padati s povećanjem proizvodnje. Boyan misli kako je gospodarski efekt nepokupljene plastike mnogo veći nego trošak kupnje i korištenja njegovih plovila.
– Koristimo Interceptora mjesec i pol dana i imamo jako dobre rezultate u skupljanju plastičnih boca i drugog smeća – rekao je Izham Hashim iz vlade malezijske države Selangor.
Čitajući članke o novom Slatovu plovilu čini se kako je raspoloženje puno optimističnije nego kada je predstavljen The Ocean Cleanup.
– Da bi The Ocean Cleanup ispunio svoju misiju, mora napraviti dvije stvari – počistiti ono što je već u morima, ali i zaustaviti zagađenje na izvoru. Shvatio sam kako su rijeke glavni izvor zagađivanja mora, kamo odnose gomile smeća u oceane. Samo tisuću rijeka, a to je samo jedan posto, odgovorno je za 80 posto otpada koje se nađe u oceanima. Mislim da je to izvedivo, no da biste to postigli, treba vam nešto skalabilno, što može funkcionirati svuda u svijetu. I zato smo napravili Interceptor, prvo svjetsko skalabilno rješenje za svjetsko zagađenje – rekao je Boyan u nedavnom intervjuu, koje inače jako rijetko daje.
Treba mijenjati sustav
– Princip je sličan kao i kod prikupljanja plastike na moru. Rijeke inercijom guraju smeće prema barijeri gdje se ono skuplja, a onda dolazi naše plovilo opremljeno pokretnim trakama koje otpad prikupljaju i njime pune kontejnere, a oni se povremeno prazne i otpad odvozi na recikliranje. Uz već postavljenje Interceptore sljedeće godine porinut ćemo ih još deset, i to na najveće svjetske rijeke. I ići ćemo tako dok ih ne budemo imali na tisuću rijeka iz kojih dolazi najviše smeća – kaže Slat te dodaje kako je plastika i dalje važan materijal.
– No, ekonomija na kojoj ona počiva nema najbolji učinak na svijet. Taj se sustav eksploatacija plastike mora promijeniti. I zato je Interceptor bitan, kupuje nam vrijeme dok ne osmislimo sustav koji će izmijeniti kompletnu ideju korištenja plastike – misli hrvatsko-nizozemski izumitelj ističući još jednom kako je iznimno bitno da funkcioniraju oba sustava kako bi se zamjetno smanjila količina plastike u svjetskim morima.
– Želio bih da ljudi počnu razmišljati kako da na najbolji način iskoriste svoje vrijeme, energiju i kreativnost kako bi maksimalno doprinijeli svjetskoj dobrobiti – poruka je koju je Slat uputio svijetu u razgovoru za Now This.
Boyana Slata Europljaninom godine proglasio je renomirani časopis The Reader’s Digest, prije dvije godine Nizozemcem godine proglasio ga je časopis Elsevier, a prošle je godine nagrađen i titulom Europskog poduzetnika godine prema Euronewsu. Također je i stipendist fundacije koju je za mlade poduzetnike uspostavio suosnivač PayPala Peter Thiel.