Bitcoin je prešao i granicu od 100.000 USD, s tržišnom kapitalizacijom od nevjerojatnih 1.9 bilijuna USD, što ga smješta na sedmo mjesto najvrednijih imovinskih sredstava na svijetu. Od svog nastanka 2009. godine, Bitcoin je više puta prkosio očekivanjima. Bitcoin je otvoreni protokol za prijenos vrijednosti opisan u open source kodu, bez voditelja. Upravo činjenica da nema voditelja, direktora, uprave, firme ili udruge koje stoje iza njega ga čini jedinstvenim, neponovljivim i drukčijim od ostalih kriptovaluta.
Njegovi kritičari aludiraju na ove probleme: negativan utjecaj na okoliš, bojazan da će ga vlade zabraniti, korištenje za kriminalne svrhe, nemogućnost skaliranja i brzina transakcija, tehnička kompleksnost, sigurnosni izazovi, propali kripto i blockchain projekti, višestruki padovi cijene veći od 80%... Unatoč svim tim kritikama, bitcoin postaje sve vredniji sve većem broju ljudi.
Bitcoin se pokazao kao najuspješnija imovinska i investicijska klasa u posljednjih 15 godina, s nevjerojatnom godišnjom stopom rasta (CAGR) od 230%. Usporedbe radi, dionica NVIDIA je postigla CAGR od 88,5%, Tesla 78,5%, S&P 500 oko 12,5%, a zlato samo 6,5%. Nevjerojatne performanse bitcoina utišale su mnoge kritičare i svrstale ga među najveće financijske uspjehe modernog doba. Jedna od ključnih uloga bitcoina je njegova funkcija čuvara vrijednosti (store of value); često ga nazivaju “digitalnim zlatom”. S fiksnom ponudom od 21 milijun jedinica, bitcoin služi kao zaštita od inflacije i devaluacije valuta, pružajući očuvanje bogatstva na način s kojim se tradicionalna imovina teško može nositi.
Bitcoin zajednica nije iznenađena nedavnim usponom kriptovalute. Porast vrijednosti može se pripisati nekolicini ključnih čimbenika, uključujući prepolovljenje nagrada za rudarenje (bitcoin halving), odobrenje Bitcoin ETF-ova u SAD-u, povoljne političke promjene i sve veći institucionalni interes. Bitcoin halving, koji se događa otprilike svake četiri godine, u travnju 2024. odigrao je ključnu ulogu. Halving smanjuje stopu po kojoj novi bitcoin ulazi u cirkulaciju, povećavajući oskudicu i, uz rastuću potražnju, podiže cijenu. Povijesno gledano, svaki halving prouzroči “bull run” nekoliko mjeseci poslije, a 2024. nije bila iznimka.
Odobrenje Bitcoin ETF-ova (Exchange Traded Fund) u siječnju 2024. znatno je pojednostavilo ulaganje u bitcoin. Tvrtke koje stoje iza tih ETF-ova su BlackRock, Fidelity, ARK Invest, Van Eck i druge. ETF-ovi omogućuju ulagačima da ulažu u bitcoin putem postojećih brokerskih računa, bez potrebe za zasebnim aplikacijama i novim računima. Financijski savjetnici u SAD-u do tad nisu smjeli preporučivati ulaganje u bitcoin, a s odobrenjem ETF-ova dobivaju tu slobodu. Mnoge institucije nisu smjele ulagati u bitcoin, ali smiju ulagati u bitcoin ETF-ove. Do studenog 2024. ukupna vrijednost imovine bitcoin ETF-ova dosegnula je 94 milijarde USD, što pokazuje njihov rastući utjecaj i popularnost među tradicionalnim investitorima.
Politička klima u SAD-u također se promijenila, pobjeda Donalda Trumpa išla je u korist bitcoina jer se smatra da je on naklonjeniji toj kriptovaluti u odnosu na izlazeću administraciju. Neke procjene govore da više od 40% američkih građana posjeduje bitcoin i ostale kriptovalute. Trenutačno vladajuća stranka (demokrati) u posljednje 4 godine nije bila naklonjena bitcoinu. Mnogi poduzetnici i građani imali su probleme s bankarskim i pravnim sustavom (Operation Chokepoint 2.0). Trump je to prepoznao, obećao povoljnu i jasnu regulaciju bitcoina i dobio je jako puno glasova baš iz bitcoin i kripto zajednica.
SAD ima problema s rastućim javnim dugom i deficitima proračuna. Stoga su građani SAD-a poslali jasnu poruku da žele više tehnoloških inovacija, a manje državnog aparata i birokracije. Senatorica Cynthia Lummis predstavila je zakon pod nazivom Bitcoin Act, koji predlaže da Ministarstvo financija SAD-a u roku od pet godina kupi milijun bitcoina. Takav potez mogao bi potaknuti globalnu utrku među vladama za akumulaciju bitcoina, povećavajući potražnju. Nekoliko država, uključujući SAD, Kinu, Veliku Britaniju, Ukrajinu, Butan i El Salvador, već drže bitcoin u svojim rezervama, što potvrđuje sve veću prihvaćenost te valute na državnim razinama. Suprotno, Njemačka je ljetos prodala oko 50.000 bitcoina u ljetu po prosječnoj cijeni od oko 58.000 USD.
Korporativna podrška Bitcoinu
Sve više korporacija prepoznaje potencijal Bitcoina i sudjeluje u njegovoj akumulaciji. MicroStrategy, predvođen karizmatičnim predsjednikom Michaelom Saylorom, trenutno posjeduje 386.700 Bitcoina, odnosno oko 1,8% ukupne ponude. Krenuli su s Bitcoin strategijom u kolovozu 2020. s prvom kupnjom od 250.000 USD. Tada je kompanija vrijedila oko 1.4 milijarde USD. Trenutna vrijednost Microstrategyja je 89 milijardi USD - dakle, ostvarili su nestvaran rast.
U zadnjih par tjedana, dionica Microstrategyja je jedna od najtrgovanijih, uz bok Nvidie, Tesle i Applea. Njihov plan “21/21” ima za cilj prikupiti 42 milijarde USD u sljedeće tri godine i uložiti u Bitcoin. Ostale velike kompanije poput Tesle, Coinbasea i Blocka također imaju Bitcoin u svojim bilancama, što dodatno potvrđuje povjerenje u njegovu dugoročnu vrijednost. Dioničari Microsofta će u prosincu glasati o prijedlogu ulaganja u Bitcoina. Sve manje Bitcoina je dostupno za kupnju, dok potražnja neprestano raste — ne samo među malim ulagačima, već i među vladama, institucijama i tvrtkama koje prepoznaju njegovu vrijednost kao zaštite, čuvara bogatstva i alata za ekonomsko osnaživanje.
Hrvoje Prpić: Pola ću prodati, pola zadržati
I u Hrvatskoj su neki ulagali u Bitcoin, a posebno 2017. godine kada se dogodio veliki skok vrijednosti. Tada je poznati poduzetnik Hrvoje Prpić javno najavio da će prodati svoj ulog u Bitcoinu kada vrijednost dosegne 100.000 američkih dolara. Sada se stvarno ta njegova prognoza i ostvaruje, što je nedavno i sam Prpić podsjetio svoje pratitelje na Facebooku.
"Bit će točno 7 godina od ove moje procjene. Rekao sam tada za 5 godina optimistično, 10 godina konzervativno. Ispalo je taman između, čak i bliže optimističnoj prognozi. Tada je vrijedio ispod 10.000 dolara, a danas je dostigao 98.325 dolara. Broje se dani kada će prijeći tada predviđenih 100.000 dolara", objavio je Prpić prije 10-tak dana na Facebooku. U komentarima na tu njegovu objavu, Prpić je i dodao odgovor hoće li onda sada prodati svoje Bitcoine: "Pola ću prodati, pola ću zadržati. Polovicu kada dođe do vrha, krene padati i padne 10-20% ispod vrha", poručuje Prpić.
>>> FOTO Nevjerojatni iznosi: Pogledajte za koliko se kovanice eura prodaju u oglasniku
Sve valute u svijetu su vrijedne onoliko koliko građani imaju u tu valutu povjerenje. Da bitcoin neće nitko kupiti pala bi mu cijena i na kraju bi postao bezvrijedan. I Euro će postati bezvrijedan ako počne treći svjetski rat.