Iz ledene rijeke na -30 ronioci izvukli kosti divovskog jelena

Rijeka Tobol tokom od čak 1591 km prolazi kroz dijelove Rusije i Kazahstana. Lijevi je pritok rijeke Irtiša, a porječje obuhvaća 426.000 kvadratnih kilometara. Srednjim i donjim dijelom toka teče Zapadnosibirskom nizinom. Plovna je kroz 437 km od utoka u Irtiš pokraj grada Tobolska, a vodom opskrbljuje obližnja industrijska središta, posebice se to odnosi na Kazahstan gdje se na rijeci nalazi umjetno jezero Karatamar odakle se vodom opskrbljuju postrojenja poput središta crne metalurgije Rudni. U porječju se nalaze i ležišta nafte i prirodnog plina. Vode Tobola godišnje nose oko 1,6 milijuna tona nanosa, a zaleđen je od studenog do travnja. I upravo su u ovo doba već debele zime ruski paleontolozi odlučili krenuti u potragu za ostacima drevnih životinja poput morskih pasa, kostiju krznatih nosoroga, mamuta i drugih izumrlih životinja.

Zimi rijeka sporija i puno plića

Ni to ne bi bilo osobito čudno za sibirska prostranstva gdje se takvi, često iznimno dobro sačuvani ostaci, pronalaze stalno. I neki dan je u permafrostu pronađena dobro sačuvana lešina mladunca vunastog nosoroga. No ovdje se takvi ostaci traže na dnu rijeke Tobol. Ovakva istraživanja, u kojima paleontolozima pomažu ronioci, traju već 20 godina, velikim dijelom na mjestu ulaska rijeke u grad Kurgan. Uranja se u tri metra duboku hladnu vodu, zaista vrlo hladnu, naime temperatura zraka iznosi -25 do -30 Celzijevih stupnjeva.

– Postoji jedno objašnjenje zašto u ovo vrijeme istražujemo, a to je podvodna vidljivost, prozirnost vode koja je puno bolja sada nego u ljeto ili jesen – rekao je za Reuters Jaroslav Makarov, jedan od ronilaca koji pomažu u istraživanju. Nastavio je kako je zimi rijeka sporijeg toka te je plića pa je i zbog toga lakše istraživati njezino korito. Lokacija koja je, navodi se, iznimno bogata fosilima, duljine je oko kilometra, a prepoznata 2004. godine. Opisuju je kao jedinstveno spremište drevnih ostataka. Prema istraživačima koji su do sada pretraživali ovo nalazište, svake godine rijeka izbaci novu mješavinu drevnih ostataka koji pripadaju različitim geološkim periodima, od prije 66 milijuna pa do “samo” 11,7 tisuća godina.

Područje je nekada bilo prekriveno zapadnosibirskim ledenjačkim jezerom, odnosno morem, koje se formiralo prije nekih 80.000 godina. To objašnjava zbog čega su zubi i kosti drevnih životinja uobičajen nalaz ronilaca. Pronađene su i kosti te lubanje starih bikova, konja i lavova, kao i oruđe koje su vjerojatno rabili rani ljudi. Upravo u ovo doba lani objavljeno je kako su na istom mjestu pronađeni rogovi divovskog jelena, kosti bizona, mamuta, vunastog mamuta, eurazijskog divljeg konja te stepske antilope. Istraživanja ondje provodi Rusko geografsko društvo koje je potvrdilo da se zapravo radi o jednom ogromnom spremniku, akumulaciji pretpovijesnih ostataka izumrlih životinja, ali i tragova postojanja drevnog čovjeka. Koristili su riječ “abnormalno” kada su govorili o veličini nalazišta. Razlog zbog kojeg je ova lokacija specifična mogao bi biti taj što su upravo ovdje, gdje se u to staro doba nalazio tjesnac zapadnosibirskog mora, životinje prelazile vodu, odnosno današnju rijeku, no one slabije ili onemoćale odvukao bi riječni tok. S vremenom je korito rijeke erodiralo te se otkrilo što se ispod njega nalazi.

Traže novu vrstu morskog psa

– Ekspediciju na rijeku Tobol u regiji Kurgan proveli su povijesni, regionalni i ekspedicijski odsjeci ogranka Ruskog geografskog društva u Sverdlovsku, s potporom ronilačkog centra Triton Ural, te sudjelovanjem ogranka iz Sistertska te istraživačke grupe Sled. Ronioci su istražili novu lokaciju na rijeci, tijekom prvih zarona pronađena je goljenična kost drevnog bizona te je izvučena s dna. Svi kasniji uroni također su rezultirali bogatim nalazima, kostima bizona, mamuta, vunastog nosoroga, divljeg konja, stepske antilope. Jedinstven je bio nalaz kostiju divovskog jelena, stajalo je u službenom priopćenju ovog ruskog znanstvenog društva. Voditelj tadašnje ekspedicije Sergej Kondrašin rekao je kako je glavni cilj istraživanja pronaći novu, do sada nepoznatu vrstu morskog psa, odnosno njegov fosil.

– Prije više milijuna godina ovdje je bio tjesnac zapadnosibirskog mora gdje je živjelo mnogo morskih životinja. Do sada znamo za 20 vrsta morskih pasa koji su ovdje živjeli, no znanstvenici vjeruju kako to nije sve te će se sigurno pronaći još neka vrsta – rekao je Kondrašin.