Znanstvenici već godinama smatraju Jupiterov mjesec Europu najboljim kandidatom za pronalazak vanzemaljskog života u Sunčevom sustavu, a najnovije otkriće povećalo je šanse da ga stvarno nađemo. Riječ je o ogromnim paralelnim grebenima koji šaraju površinu mjeseca, a dosežu visine od 300 metara.
Gledajući slike ovog fenomena, istraživači sa sveučilišta Stanford primijetili su da ih podsjeća na geografsko obilježje koje se može naći i na Zemlji- točnije na Grenlandu. Ovo otkriće bilo je od velike pomoći znanstvenicima koji već 20 godina pokušavaju otkriti misterij grebena na Europi.
U časopisu Nature Communications opisali su formiranje paralelnih grebena na Grenlandu. Smatraju da je do njihovog stvaranja došlo smrzavanjem plitkih bazena podzemnih voda. Smrzavanjem su povećali svoj obujam te gurali površinu Zemlje. Kroz godine ritmičnog smrzavanja, odmrzavanja i guranja, nastali su paralelni grebeni. -To je kao kada stavite limenku pića u zamrzivač pa ona eksplodira. Ista vrsta pritiska gura grebene na površinu- objasnio je Culberg, jedan od istraživača.
Na Grenlandu se voda slijeva pod zemlju iz jezera na površini, a znanstvenici sumnjaju da na Europi djeluju suprotni procesi u kojima voda biva potisnuta prema površini kroz pukotine u ledenom pokrovu. Ističu kako bi ovo kretanje vode moglo pomoći u cirkulaciji kemijskih spojeva koji su nužni za život u Europine duboke vode.
Iako je njen promjer tek jedna četvrtina Zemljinog, a manja je i od Mjeseca, na njoj bi moglo biti dvostruko više vode nego na Zemlji, pošto se procjenjuje da da dubina njenog oceana 60 do 160 kilometara. Cijelu priču o grebenima na Europi te konačni odgovor na pitanje ima li u dubinama njenog oceana života možemo očekivati za nekoliko godina nakon što NASA lansira misiju Europa Clipper u 2024. godini.