“Globalne klimatske promjene i prijetnje osjetljivim ekosustavima u hrvatskom priobalju” naziv je znanstvenog skupa koji je jučer u Knjižnici HAZU organiziralo Znanstveno vijeće za zaštitu prirode – sekcija za vode.
– Tko se danas bavi zaštitom i bdije nad prirodnim vrednotama, apsolutni je heroj. Voda, koliko nam je potreba, toliko je ujedno i opasnost, osobito u današnje vrijeme raznih ekstrema. Jako smo napredovali, po inerciji se drži da nitko ne vjeruje u sudnji dan, a on bi mogao doći – kazao je uvodno predsjednik HAZU, akademik Velimir Neidhardt, dodavši da ne bi trebalo odobravati građevinske dozvole tamo gdje se očekuju poplave jer, kada takva naseljena područja rijeke poplave, s razlogom se pita – tko je za to kriv.
Nadovezao se akademik Goran Durn, inače i tajnik Znanstvenog vijeća za zaštitu prirode, rekavši da je priroda svojevrsna otvorena knjiga koja na svakoj stranici nudi neke nove informacije koje znanstvenici trebaju objasniti.
Na njegov spomen činjenice da je prije 20-25 tisuća godina razina Jadranskog mora bila niža 120-125 metara, nadovezao se prof. dr. sc. Branko Grisogono s PMF-a u svom izlaganju nazvanom “Globalne aktualne klimatske promjene i dio pripadnih projekcija za Hrvatsku”.
– Posljednjih deset godina najtoplije je u povijesti. Prošla godina bila je u tom nizu četvrta, a za ovu se godinu očekuje da će biti između druge i treće. Posljednjih 170 godina zamjećujemo anomalije temperatura, globalne temperature zraka i oceana rastu, raste i srednja razina svjetskih mora, smanjuju se površine leda, a brzina tih promjena zabrinjavajuća je. Utjecaj čovjeka u tome ogroman je.
Projekcije o vodama za razdoblje 2011.-2040. pokazuju da će više oborina biti u zapadnom i sjevernom dijelu Europe, a manje u južnom. U kontinentalnom dijelu Hrvatske bit će 2-4 toplija dana više, u priobalju 10, a na Jadranu čak 12, dok će se broj dana s oborinama smanjivati. Tako će u Dalmaciji biti 100-120 milimetara, ili 10-15%, oborina manje, a to nije dobro.
U kontinentalnom dijelu Hrvatske tuče su prije trajale četiri minute, sad traju pet, čak i šest minuta, i zrna tuče sve su krupnija.
Klimatske su promjene jako brze i bit će teško postići porast globalne temperature za samo dva stupnja do 2100. – upozorio je Grisogono.
Dr. sc. Višnja Vučetić iz DHMZ-a na temu “Sekularne promjene komponenti vodne ravnoteže u Hrvatskoj” kazala je kako najcrnji scenarij upućuje na to da će se srednja godišnja temperatura do 2040. povećati za 1,4 Celzijeva stupnja, a do 2070. za 2,6 stupnjeva, dok bi se do tada količina oborina mogla smanjiti oko 10%.
To smanjenje oborina moglo bi se riješiti navodnjavanjem i znatno povećanom akumulacijom kišnice, naglasila je.
Prof. dr. sc. Mijo Vranješ i dr. sc. Veljko Srzić sa splitskog Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije te prof. dr. sc. Davor Romić sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta govorili su pak promjenama hidroloških procesa na slivu rijeke Neretve te procesima, dinamici i trendu zaslanjivanja voda i tla u dolini rijeke Neretve.
VIDEO Branko Grisogono o prijetnji klimatskih promjena
"Posljednjih deset godina najtoplije je u povijesti. Prošla godina bila je u tom nizu četvrta, a za ovu se godinu očekuje da će biti između druge i treće"....buahahahahaha, a lik to zna jer je osobno vremeplovom otputovao u prošlost, i to u svaku godinu posebno od početka svijeta, i tamo je instalirao toplomjere u svakom kutku Zemlje.