Svijet juri stranputicom i srlja prema katastrofalnim posljedicama klimatskih promjena, ovo je posljednji poziv za promjenu. To je apel svjetskim vladama koje je uputila zajednica znanstvenika i zaključak izvještaja UN-ova Međuvladinog panela o klimatskim promjenama. Najveći svjetski skup o utjecaju rastućih globalnih temperatura i razine mora održan je prošli tjedan u Južnoj Koreji.
Dramatični izvještaj ističe da bi se cijeli svijet trebao angažiranije uključiti u zadržavanje porasta globalne prizemne temperature ispod 1.5 stupnjeva u odnosu na predindustrijsko razdoblje, ali da sadašnja situacija sugerira da se svijet više kreće prema porastu od gotovo 3 stupnja! O ovoj temi razgovaramo s atmosferskim fizičarom Brankom Grisogonom, profesorom sa zagrebačkog PMF-a i stručnjakom za klimatske promjene.
Koliko je alarmantan novi izvještaj UN-a o klimatskim promjenama?
Ovo izvješće UN-a napisano je prilično alarmantno, po mojem mišljenju, i pretpostavljam da je tako iz političkih, ekonomskih i socijalnih razloga. Inače, znanstveni pokazatelji značajnih i zabrinjavajućih aktualnih klimatskih promjena su dostupni već godinama, ali premalo se čini da se ove promjene ublaže.
Pogledajte razgovor s uglednim atmosferskim fizičarom Grisogonom o klimatskim promjenama
Što mislite u kojoj će mjeri države reagirati na izvještaj, hoće li poslušati i bolje prionuti na rješavanje problema?
Preteško pitanje za znanstvenika! Mi svoj posao na ovim kompleksnim pitanjima o klimi i intenziviranju meteoroloških i drugih promjena radimo desetljećima najbolje što znamo i umijemo u zadanim okolnostima. Imam svoje mišljenje o političarima i ovdje vladajućim politikantima, ali to nije adekvatan odgovor na ovo važno političko pitanje. Ipak, nadam se da će ovaj put poslušati znanost i prirodu...
Jedan od rokova koji se spominje je 2030., može li se on ispuniti?
Da, to je jedan od aktualnih zadanih rokova. O tome sam govorio na Skupu nastavnika matematike u Osijeku i u Europskom domu u Zagrebu za HAPK posljednjih 6 tjedana. Rok se može ispuniti, ali potrebno je odmah ozbiljno djelovati. Što kasnije počnemo, poduzete mjere trebat će biti žešće i cjelovitije. Ono što učinimo u idućih 10-ak godina odredit će tijek klime i raspon dopuštenih mogućih prilagodbi i ublažavanja promjena do kraja stoljeća. Važno je kako će se čovječanstvo približavati zadanoj globalnoj asimptoti od + 1.5 °C s obzirom na “predindustrijski period”, točnije, porastu globalne prizemne temperature između početka 20. i kraja 21. stoljeća.
Koliki je udarac međunarodnim ugovorima i pokušajima učinjen zbog Trumpova odnosno američkog odustajanja od Pariškog sporazuma?
Smatram da je to značajan minus međunarodnom usuglašavanju i nužnom djelovanju na ublažavanje i smanjivanje negativnih posljedica recentnih ubrzanih klimatskih promjena. Jer ako napredne zemlje neće slijediti dogovore, kako to onda očekivati od slabije razvijenih država?
Jesmo li zapravo već zakasnili u pokušaju obuzdavanja rasta globalnih temperatura?
Jesmo, ali ima još prostora i malo vremena za popravak.
Koje su prve uočljivije posljedice ako se temperature podignu za 2 stupnja iznad predindustrijske razine?
Ako se to dogodi i ovisno o načinu, tj. hoćemo li toj vrijednosti prići odozdo, ili ćemo je prvo preskočiti, tj. prebaciti pa se tek onda na nju asimptotički vratiti, možemo se oprostiti od većine ili čak skoro svih koraljnih grebena. Nadalje, još će neke biljne i životinjske vrste nestati, a mnoge će se morati preseliti. Morat će se promijeniti poljoprivredna proizvodnja i potrošnja energije. Obalna poplavljivanja i jake oluje će postati češće i opasnije, bit će više požara i toplinskih valova, više bolesti zbog zračnog onečišćenja, količina kvalitetne vode za piće na mnogim će mjestima postati upitna i još mnogo toga.
Kratkoročno gledano, nakon nekoliko zahlađenja u Hrvatskoj pomišljali smo da je toplije razdoblje završilo, a sada imamo povratak viših temperatura. Je li to pokazatelj da i Hrvatsku zahvaćaju veće promjene?
Da, idućih će nekoliko dana maksimalne prizemne temperature zraka u središnjoj Hrvatskoj biti preko 20 C, a minimalne jedva ispod 14 C. To samo po sebi nije neuobičajeno, jer i prije je bilo značajnih odstupanja od klimatoloških prosjeka za neke tjedne. Međutim, slična će odstupanja vjerojatno biti češća i znatnija u budućnosti. Mi još i dobro prolazimo u tome, bar za sada.
Manji porezi za obnovljive izvore energije
Mislite li da su ljudi svjesni situacije o kojoj govorite, jesu li spremni, recimo, na promjenu životnog stila kako bi pripomogli suzbijanju problema koji utječu na klimatske promjene? Mnogi imaju problema i s razdvajanjem otpada i boljom brigom za svoj neposredni okoliš, kamoli s nečim odgovornijim?
Dio ljudi sigurno je već spreman prihvatiti nužne promjene, ali općenito ne vjerujem da će to ići tako bez donošenja zakonskih mjera. Treba uključivati i manje oporezivanje obnovljivih izvora energije, pripadne stimulacije za proizvodnju i potrošnju zdrave hrane i penaliziranje suprotnih strana. Potrebno je poboljšati obrazovanje i ponašanje ljudi na svim razinama, od obitelji, razreda, udruge pa do općine i županije.
O ovome je do sada dosta pisano ali evo opet mali podsjetnik. Zrak čini 78% dušik , 21%kisik, 1% plemeniti plinovi 0,038% ugljen dioksid. Znači u postotcima 0,038% CO2 u zraku od toga priroda proizvodi 96%. Ostatak 4%, čovjek. Značiači udio zraka koje čovjek može promjenuti je 0,00152% i taj postotak je navodno zaslužan za promjenu klime. Za mene su to nimalo uvjerljivi argumenti zbog kojih bi radi spašavanja svijeta trebao sad prestati prditi.