Hrvatski fizičar dr. sc. Bojan Vršnak dobio je prestižnu nagradu Kristian Birkeland Medal for Space Weather and Space Climate. Naš stručnjak za Sunce, kako ga zovu u znanstvenim krugovima, dobio je tako važnu nagradu Europske svemirske agencije za istraživanja u području svemirske tehnologije. Riječ je o relativno novom području istraživanja koje se bavi praćenjem i predviđanjem vremenskih prilika u svemiru, stanja u međuplanetarnom prostoru, bliskoj okolici Zemlje te njezinoj magnetosferi, ionosferi i termosferi.
Solarni tsunamiji
Baš kao i njezina sestra meteorologija koja nastoji što točnije predvidjeti naše svakodnevne (tjedne, mjesečne...) vremenske prilike, svemirska meteorologija to isto nastoji napraviti za Sunčev sustav prateći pojave kao što su Sunčev vjetar, magnetski oblaci, solarne i geomagnetske oluje te solarni tsunamiji.
Nagrada Kristian Birkeland Medal for Space Weather and Space Climate prestižno je međunarodno priznanje za izuzetan znanstveni ili tehnološki doprinos u području svemirske meteorologije. Nagradu dodjeljuju Belgian Solar-Terrestrial Centre of Excellence, European Space Agency i Space Weather Working Team u suradnji sa znanstvenim časopisom Journal of Space Weather and Space Climate.
Članovi komisije za dodjelu nagrade predvode ugledni znanstvenici iz belgijske Kraljevske akademije znanosti, norveške Akademije znanosti, ruske Akademije znanosti te ESA Space Weather Working Team u suradnji s još desetak eminentnih europskih i svjetskih znanstvenika.
Kako nam kaže dr. Vršnak, nagrada se dodjeljuje od 2013. godine, a dosadašnja četiri dobitnika dva su znanstvenika iz NASA-e i po jedan iz Center for Atmospheric Research at the University of Massachusetts Lowell te Physikalisch-Meteorologisches Observatorium Davos Weltstrahlungszentrum.
Ovogodišnja nagrada posebno je istaknuta jer se dodjeljuje u povodu stote godišnjice smrti Kristiana Birkelanda, norveškog znanstvenika koji se najviše pamti po teorijama atmosferskih električnih struja koje su omogućile fizikalno objašnjenje polarne svjetlosti te predviđanjima postojanja Sunčeva vjetra.
Kako bi financirao svoja istraživanja, izumio je tzv. elektromagnetski top i tzv. Birkeland-Eydeov proces za izlučivanje dušika iz zraka, a za svoj je rad bio čak sedam puta nominiran za Nobelovu nagradu.
– Nagrada koja nosi Birkenlandovo ime doista je najprestižnije priznanje u području svemirske meteorologije i tzv. istraživanja fizikalne pozadine veze Sunce – Zemlja – rekao nam je dr. Vršnak o nagradi koju mu je uručio dr. sc. Tome Antičić, državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja.
Znanstvenik koji radi na Opservatoriju Hvar Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu skromno opisuje odakle takav interes za središnje nebesko tijelo.
– Bio sam astronom-amater još od osnovne škole pa sam već davno u zagrebačkoj Zvjezdarnici učio kako opažati pojave na Suncu. Kasnije, kad sam upisao fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, ja i nekoliko kolega sličnih smjerova i sklonosti bili smo “regrutirani” za opažanja u Opservatoriju Hvar – kaže dr. Vršnak koji podjednako jednostavno objašnjava zašto imamo puno uspješnih astrofizičara.
– Jer volimo što radimo, mislim da i ne treba neko bolje obrazloženje – kaže.
Većina njegovih istraživanja odnosi se na eruptivne procese u Sunčevoj atmosferi, s naglaskom na uzrocima pojave koroninih izbačaja (coronal mass ejections; CME’s) i njihove dinamike, te utjecaja na heliosferu i bliski svemirski okoliš. Za područje svemirske prognostike posebno je važan uvid u fizikalne zakonitosti međuplanetarnog gibanja CMEa i predviđanje naleta na Zemlju te posljedica za magnetosferu Zemlje.
Nagradu je dobio jer je u suradnji sa svojim timom, u kojem su još dr. sc Mateja Dumbović, dr. sc. Jaša Čalogović i dr. sc. Tomislav Žic, razvio analitički magnetohidrodinamički model heliosferskog gibanja CMEa (tzv. Drag Base Model; DBM) koji je našao široku primjenu u području “svemirske meteorologije”.
Sateliti stradaju, a to je skupo
DBM je znatno brži od numeričkih magnetohidrodinamičkih modela uz istovjetnu, pa čak i bolju točnost, te je vrlo pogodan za izdavanje “real-time” upozorenja o mogućnostima pojave geomagnetskih i ionosferskih oluja koje predstavljaju značajnu ugrozu za razne visokotehnološke sustave na Zemlji i u svemiru poput elektroenergetske mreže, komunikacijskih i navigacijskih sustava, avijacije, GPS-a, umjetnih satelita svih namjena, ljudskih posada u svemiru itd.
No zašto je svemirska meteorologija danas tako zanimljiva agencijama poput ESA-e ili NASA-e? – Zbog puno stvari, što u svemiru, što na Zemlji. Primjerice, sateliti stradavaju, a to puno košta, za vrijeme geomagnetskih oluja uzrokovanih Sunčevim erupcijama i čestičnim snopovima sa Sunca. Na Zemlji stradavaju, na primjer, elektroenergetski sustavi na visokim geografskim širinama, u zemljama poput Kanade, primjerice, a GPS i telekomunikacije znaju imati ozbiljnih problema, objašnjava.
Danas se u medijima pojavljuje puno različitih scenarija kada se govori o Suncu, čak i onih katastrofičnih. Stoga smo dr. Vršnaka pitali i gdje je istina, može li se dogoditi da se iscrpi njegova energija ili da se dogodi neka promjena koja bi ključno utjecala na nas ovdje na Zemlji?
– Da, to će se neminovno dogoditi, ali ne treba se brinuti jer će do tada proći 4-5 milijardi godina. No, s druge strane, Sunčeve erupcije mogu znatno utjecati na Zemlju, ali to nije ništa posebno jer se to stalno događalo, događa se i događat će se. Jedini je problem što je naša tehnologija sve naprednija i sve osjetljivija na takve poremećaje – kaže dr. Vršnak.