Otkriće hrvatske znanstvenice:

Pronađeni ostaci najstarijih Europljana koji su živjeli prije 45.000 godina

Foto: Alexander Huebner
Mateja Hajdinjak
Foto: Tsenka Tsanova/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
Bacho Kiro
Foto: Tsenka Tsanova/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
Bacho Kiro
12.05.2020.
u 08:50
U prijelomnom je otkriću sudjelovala naša mlada znanstvenica Mateja Hajdinjak koja danas radi na Institutu Francis Crick u Londonu
Pogledaj originalni članak

U bugarskoj pećini Bacho Kiro pronađeni su najraniji do sada poznati izravni dokazi o postojanju modernih ljudi u Europi. Ovo je dokaz kako se migracija prvih ljudi na Stari kontinent dogodila prije čak 45.000 godina. To je ujedno i još jedan dokaz kako su prvi ljudi u Europi životni prostor dijelili s neandertalcima.

Ovo je otkriće opisano u dva znanstvena rada objavljena u znanstvenim časopisima Nature i Nature Ecology & Evolution. Među autorima rada nalazi se i ime Mateje Hajdinjak, naše mlade znanstvenice koja je do zime prošle godine radila na Institutu Max Planck u Leipzigu, kod znamenitog Svante Paaboa, a danas radi na Institutu Francis Crick u Londonu. Analiza je fosiliziranih ljudskih ostataka pokazala kako su rani Europljani živjeli u pećinama i hranili se mesom ulovljenih bizona te jelena a zube ulovljenih životinja pretvarali u – modne artikle.

Foto: Tsenka Tsanova/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
Bacho Kiro

 

U bugarskoj su pećini pronađeni i medvjeđi zubi pretvoreni u ukrase. Lokalitet Bacho Kiro otkriven je 70-tih godina prošlog stoljeća, nalazi se pet kilometara od grada Drjanovo. U ekstenzivnom istraživanju među pronađenim ostacima prepoznati su i ostaci sedam drevnih ljudi, a iz ostataka njih šest uspješno je izvučen DNK.

Dr. Hajdinjak navela je kako je tako što bilo moguće jer je DNK neobično dobro sačuvan.

– S obzirom na izuzetno dobru očuvanost DNK u molaru i na fragmentiranim ljudskim ostacima identificiranima spektrometrijom, uspjeli smo rekonstruirati pune mitohondrijske genome iz šest od sedam uzoraka i pripisati sve uzorke modernim ljudima. Zanimljivo je, kada se ovi mitohondrijski DNK povezuju s onima drevnih i modernih ljudi, nizovi mtDNK iz Sloja I. nalazišta blizu su osnove tri glavne makro-haplogrupe današnjih ljudi koji žive izvan podsaharske Afrike. Nadalje, genetsko datiranje gotovo se potpuno poklapa s datiranjem ugljikom, navodi dr. Hajdinjak u priopćenju o radu.

Na pronađenim ostacima životinja vidljivi su tragovi, oruđa što znači da su prvi Europljani meso ulovljenih životinja i obrađivali. Moguće je kako je u tu svrhu korišten kremen koji su na neki način donosili s lokacije udaljene čak 150 kilometara. Kosti su životinja pretvarali i u oruđa poput šila, koja su onda koristili za obradu kože skinute s ulovljenih životinja.

Od životinjskih su zubi radili – ogrlice, a to se do sada pripisivalo neandertalcima. Moguće je da su prvi Europljani potrebnu vještinu preuzeli od neandertalaca. Također, prema ovim otkrićima, očito je da prvi ljudi u Europi nisu odmah izazvali nestanak neandertalaca, jer oni su se zadržali još 8000 godina.

Foto: Boris Scitar/PIXSELL
Foto: Boris Scitar/PIXSELL
Foto: Marko Jurinec/PIXSELL
Foto: Marko Jurinec/PIXSELL
Foto: Marko Jurinec/PIXSELL
Foto: Marko Jurinec/PIXSELL

JAMES GANDOLFINI

Bivša supruga je pomahnitala nakon razvoda! Nabrajala starlete s kojima ju je varao i seksualne devijacije u kojima je uživao

Sit javnog pranja prljava obiteljskog rublja, Gandolfini je samo kratko komentirao da u njenim navodima nema istine te da su braku presudili psihički problemi s kojima se odbijala suočiti. Ljubavnu sreću pronašao je u zagrljaju bivše manekenke Deborah Lin. Vjenčali su se u ljeto 2008. u njezinu rodnom Honoluluu, a kum im je bio glumčev sin. Nakon što su postali ponosni roditelji djevojčice Liliane Ruth, činilo se kako su se Gandolfiniju sve kockice posložile. Sudbina je, međutim, za njega imala drukčiji plan.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.