Neki ljudi spavaju dulje, neki kraće, no općenito gledajući, ljudi u prosjeku spavaju između šest i osam sati, što je višestruko manje od ostalih primata. Upravo ta činjenica, da pripadnici ljudske vrste spavaju manje u odnosu na ostale primate, kod grupe znanstvenika okarakterizirana je kao glavni čimbenik evolucijskog razvoja ljudi i napretka u odnosu na, primjerice, majmune.
Ljudski su preci tijekom povijesti, od otkrivanja oruđa i oružja, preko korištenja vatre i organizacije života u pećinama, napredovali u odnosu na druge vrste, a taj napredak i uspjeh znanstveni tim na čelu s Davidom Samsonom i Charlesom Nunnom sa sveučilišta Duke u američkoj državi Sjeverna Karolina povezuju s načinom spavanja naših predaka. U najnovijoj studiji objavljenoj u časopisu Evolutionary Anthropology znanstvenici tvrde kako su nakon proučavanja 21 vrste primata došli do rezultata koji pokazuju kako ljudi spavaju kraće, ali dublje od ostalih vrsta te kako u REM fazi sna provedu 25 posto vremena, što omogućuje kvalitetniji odmor za mozak kao i njegov razvoj tijekom vremena.
Kod primata, na primjer, najdulje spavaju lemuri, između 15 i 17 sati. “REM faza spavanja bitna je kod razvoja živčanog sustava, što znači da je kognitivni razvoj čovjeka usko povezan sa spavanjem, a to su naši preci pokazali tijekom evolucije”, tvrde znanstvenici.
Znanstvenici su danas vjerodostojni skoro kao oni sto laprdaju tarot na telefonima 060.