Države moraju poduzeti 'akcije bez presedan'a kako bi emisiju ugljičnog dioksida do 2050. godine smanjile na nulu i ograničile opasno globalno zatopljenje, upozorenje je koje stoji u studiji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama.
Utjecaj klimatskih promjena, od suše do rasta razine mora, bit će manje ekstreman ako se temperatura podigne za 1,5 stupanj iznad predindustrijske razine nego da se popne za dva stupnja Celzijeva.
Ograničavanje zagrijavanja na 1,5 stupnja Celzijeva je moguće no zahtjeva velike promjene u proizvodnji energije, industriji, prijevozu, zgradama, ali i promjeni životnog stila poput jedenja manje mesa.
Također, potrebne su mjere kako bi se smanjila emisija ugljičnog dioksida iz atmosfere, navodi se u izvješću Međuvladinog odbora o klimatskim promjenama, piše Mirror.
Globalna temperatura trenutno je viša za jedan stupanj Celzijev, no strahuje se da će temperatura rasti te da će svijet zbog toga osjetiti još jače posljedice.
Analizirajući tisuće znanstvenih podataka, istražitelji su došli do zaključaka što će se dogoditi ako se temperatura podigne za dva stupnja.
Ako se to dogodi, suše će biti veće kao i nestašica vode što će dovesti do ekstremnih vremenskih prilika, ali i širenja bolesti poput malarije, a veće će biti i ekonomske štete poput manjih prinosa kukuruza, riže i pšenice.
Porast razine mora pri povećanju globalne temperature za 1,5 stupnja Celzijeva bio bi za 10 centimetara manji nego da se temperatura poveća za 2 stupnja.
No, kako bi se temperatura zadržala ispod kritična 1,5 stupnja potrebne su drastične mjere.
Obnovljivi izvori energije moraju biti glavni izvor opskrbe 70 do 85 posto električne energije. Potrebno je smanjiti emisiju ugljičnog dioksida u industriji, prijevozu, građevini, kao i povećati broj šuma i promijeniti životne navike.
Sve to je potrebno učiniti do 2030. godine kako bi globalna emisija ugljičnog dioksida pala za 45 posto s razine iz 2010. i dosegnuti nulu do 2050. da bi se zagrijavanje zadržalo na oko 1,5 stupnja.
>> Pogledajte razgovor s uglednim atmosferskim fizičarom Brankom Grisogonom o klimatskim promjenama
I ja kredit da otplatim