Tko je bio Srećko? Donosimo nevjerojatnu priču o rimskom vojniku iz 5. stoljeća

Ime mu je Ioavin, a u Ludbregu ga odmila zovu Srećko. Bio je rimski vojnik koji je u 5. stoljeću preživio otvorenu operaciju lubanje, tzv. trepanaciju. Njegov se kostur danas čuva u Muzeju grada Ludbrega, gdje je jedna od atrakcija.

– Bilo je to vrijeme kad nije bilo kirurških sala, instrumenata i anestezije pa možemo zaključiti da je zaista bio Srećko. Poživio je još nekoliko godina nakon izvedene operacije – kaže nam Robert Kapeš iz Muzeja grada Ludbrega.

Muzej radi svega godinu dana, otvoren je usred pandemije koronavirusa pa je broj posjetitelja bio ograničen. No, kako su se mjere ublažavale, broj posjetitelja je rastao. Muzej se, pojašnjava, trenutačno sastoji od dvije lokacije – Arheološkog parka Iovia i Kapele sv. Križa u dvorcu Batthyany, gdje je izložen stalni postav zbirke sakralne umjetnosti. Voditeljica muzeja je kustosica i diplomirana arheologinja Jelena Koprek, a uz nju je zaposlen i Kapeš, kustos pripravnik, magistar etnologije i kulturne antropologije. Najzanimljiviji eksponat svakako je – Srećko.

– Pretpostavlja se da je u nekoj borbi zadobio ozljedu glave koja je zahtijevala operaciju. Kao anestezija je korišten alkohol. Kad su ga doveli u poprilično alkoholizirano stanje, oštrim kamenom strugali su slojeve kosti lubanje i nastavili dalje s operacijom. Samo su dva takva primjera trepanacije u cijeloj Hrvatskoj. Važno je spomenuti i da on nije bio Rimljanin, već je u Ludbreg došao za vrijeme seobe naroda, pripadao je plemenu Gota. Vremenski je, uz pomoć kopčice od srebra, datiran oko 420. godine. Pokopan je položen na glinene ploče koje su se, osim ispod i iznad njega, nalazile i na bočnim stranama u obliku sarkofaga. Te ploče nazivaju se tegule, a takvo grobno mjesto grob pod tegulama.

Pretpostavlja se da je doživio između 51 i 55 godina, i bio je visok između 171 i 173 centimetra, što je za ono vrijeme i stasom i godinama mnogo – kaže ravnatelj. Znanstvenici u Italiji su prema kostima lubanje došli na ideju da se rekonstruira njegovo lice, a rekonstrukcija se također nalazi izložena u sklopu kostura. Posjetitelje oduševljavaju i VR naočale uz pomoć kojih se može vidjeti idejna rekonstrukcija antičke vile s termama u Vrtu Somođi. Te terme su, uz Varaždinske Toplice, jedini cjelovito istraženi objekt takve namjene u hrvatskom dijelu rimske provincije Panonije. U današnje vrijeme izuzetno je teško, kaže, privući ljude, osobito mlade, u muzeje.

Zato se i uvode razna tehnološka rješenja. Posjetitelji se u Ludbregu mogu okušati i u rimskim igrama poput mlina koje se igraju kamenčićima. Potpisan je sporazum između Centra za kulturu i informiranje Ludbreg, krovne institucije Muzeja i udruge "Žene iz centra svijeta", čije su članice godinama skupljale stare predmete od drva, tekstila i keramike, a čuvaju ih u Bakinoj hiži i Dedekovu dvoru. Muzej radi na stručnoj obradi i inventarizaciji prikupljene te građe koja zasad broji oko 3000 predmeta, a potom slijedi dizajniranje stalnog postava, pa će tako Muzej dobiti i treću lokaciju.