Ovogodišnja Nobelova nagrada za fiziku otišla je u ruke znanstvenika zaslužnih za otkrića povezanih s crnom rupom. I to se radi o troje znanstvenika iz tri različite zemlje.
Britanac Roger Penrose sa Sveučilišta u Oxfordu dobio je polovicu od deset milijuna švedskih kruna koliko se ove godine dodjeljuje za Nobelovu nagradu, dok su Reinhard Genzel iz Njemačke te Andrea Ghez iz Sjedinjenih Država podijelili ostatak. Profesor Penrose zaslužio je Nobela za rad u kojem je matematičkim putem dokazao kako su crne rupe izravna posljedica opće teorije relativnosti. Profesor Genzel koji radi na Institutu Max Planck za vanzemaljsku fiziku u Garchingu te Sveučilištu California Berkeley te Ghezova sa Sveučilišta California Los Angeles podijelili su drugu polovicu nagrade za otkriće kako nevidljiv i iznimno težak objekt upravlja orbitama zvijezda u središtu naše galaktike.
– Otkrića ovogodišnjih laureata bila su prijelomna u istraživanju kompaktnih i supermasivnih objekata. No, ti egzotični objekti još uvijek su predmetom mnogih pitanja koja traže odgovore te su motivacija za buduća istraživanja, rekao je David Haviland, predsjedavajući Nobelova odbora za fiziku.
No, u cijeloj je priči najzanimljivija Andrea Ghez koja je tek četvrtom znanstvenicom u povijesti koja je dobila Nobelovu nagradu za fiziku. Prije toga to je pošlo za rukom Marie Curie još 1903. godine, Marii Goeppert Mayer 1963. godine te Donni Strickland 2018. I Ghezova i Genzel sa svojim kolegama astronomima istraživali su dio naše galaktike nazvan Sagittarius A u njezinom središtu. Koristeći najveće svjetske teleskope razvili su metode kojima je moguće vidjeti kroz velike oblake međuzvjezdanog plina i prašine sve do središta Mliječne staze. Njihov rad koji je doprinio i razvoju novih tehnologija doveo je do najuvjerljivijih dokaza o postojanju supermasivne crne rupe u središtu Mliječnog puta.