Polarstern

U pohod na Arktik: Stotine znanstvenika s jednim ciljem

Foto: NTB SCANPIX/REUTERS/PIXSELL
Foto: INTS KALNINS/REUTERS/PIXSELL
Foto: NTB SCANPIX/REUTERS/PIXSELL
Foto: Ulrich Scharlack/DPA/PIXSELL
22.09.2019.
u 15:35
Projekt MOSAiC (Multidisciplinary drifting Observatory for the Study of Arctic Climate) stajat će oko 150 milijuna dolara.
Pogledaj originalni članak

Počela je najveća znanstvena ekspedicija na Arktiku svih vremena, nakon što je njemački istraživački brod Polarstern isplovio prema sjeveru gdje će se fiksirati u zaleđenom moru i godinu dana analizirati klimu Sjevernog pola.

Stotine znanstvenika izmjenjivat će se na brodu koji će služiti kao baza za istraživanje klime. Mnoštvo ljudi je u petak navečer ispratilo Polarstern iz luke Tromsø u Norveškoj, prenosi u nedjelju BBC. U prvoj fazi puta pratit će ga ruski ledolomac Akademik Federov.

Brodovi su se uputili prema sibirskom sektoru Arktika gdje će pronaći najbolje mjesto za fiksiranje Polarsterna. Projekt MOSAiC (Multidisciplinary drifting Observatory for the Study of Arctic Climate) stajat će oko 150 milijuna dolara. Radi se o međunarodnom pothvatu tijekom kojega će Polarsternu pomagati i ledolomci iz Švedske te Kine.

Foto: Ulrich Scharlack/DPA/PIXSELL

Zimi, kada se ti brodovi neće moći probiti do njemačkog plovila, zalihe će mu se dopremati zrakoplovima i helikopterima. Cilj MOSAiC-a je proučavanje svih aspekata klime na Arktiku. Instrumenti će se postaviti na ledu oko Polarsterna, neki i do 50 kilometara daleko. Uzorkovat će se sve - led, more, atmosfera, čak i životinjski svijet. Istraživanje koje bi trebalo trajati godinu dana osmišljeno je tako da pruži pouzdanije procjene o klimatskim promjenama u budućnosti, kažu znanstvenici.

Vođa ekspedicije je prof. Markus Rex s njemačkog instituta Alfred Wegener u Postdamu. On kaže da se Arktik zagrijava dvaput brže od ostatka Zemlje, no postojeći modeli su neprecizni kada se radi o kretanju temperature u idućim desetljećima.

"Ne postoje dugoročne klimatske prognoze za Arktik i zbog toga procese ne razumijemo baš najbolje", rekao je.

"To je zbog toga što nikada nismo proučavali cijeli godišnji ciklus, pogotovo ne zimi kada je led najdeblji pa ga nismo mogli probiti s našim istraživačkim brodovima", dodao je Rex.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

AN
anp
18:02 22.09.2019.

Da , ispitivati ce koliko ima nafte i plina ....