Venera je u doba kada se na Zemlji počeo razvijati život također mogla biti podobna za život, tvrdi David Grinspoon s Instituta planetarnih znanosti u američkom gradu Tucsonu u Arizoni. Tvrdnju da su prije nekih milijardu ili dvije godina danas negostoljubiva Venera i Zemlja mogle biti vrlo slične zasniva na jednoj simulaciji.
Američki znanstvenik i njegovi kolege do takvog su zaključka došli koristeći model koji se koristio za proučavanje klimatskih promjena na samoj Zemlji.
Izradili su četiri moguće verzije Venere, svaka se od tih verzija pomalo razlikovala u detaljima kao što su količina energije koju je planet primio od Sunca ili u trajanju jednog dana na Veneri. U model su ubacivali i druge elemente kakvi postoje na Zemlji, poput oceana koji bi volumenom bio desetak posto površine Zemljinih oceana.
Gledajući kako se kroz model planet Venera razvija, skupina je znanstvenika došla do zaključka kako postoji mogućnost da je Venera u nekom trenutku doista mogla izgledati poput Zemlje i ostala naseljivom kroz podulji period unatoč tome što se nalazi izvan ‘nastanjive zone’ u kojoj je život moguć.
Model Venere koji je najviše obećavao imao je normalne temperature, debeli sloj oblaka, pa čak i povremeni snijeg. Na oba su planeta vrlo vjerojatno postojali topli oceani u kojima su organske molekule prolazile neku vrstu kemijske evolucije.
A to su preduvjeti za stvaranje života, podupire svoju tezu David Grinspoon. Ipak, američki znanstvenici ne osporavaju činjenicu da života na Veneri, ako ga je ikada i bilo, danas sasvim sigurno nema s obzirom na uvjete koji na Veneri vladaju posljednjih oko 700 milijuna godina.
Ipak, znanstvenici iz Tucsona predlažu misiju na Veneru kojoj bi cilj bio utvrditi postoje li na području oko Venerina ekvatora tragovi erozije koju bi izazvala voda, što bi dokazalo i postojanje oceana na tom planetu kako pokazuje simulacija. Ohrabruje ih što su slični tragovi pronađeni na Marsu.
Grinspoon i kolege planiraju još simulacija alternativne Venerine prošlosti, možda i jednu u kojoj je Venera pustinjski svijet ili u kojoj na njoj postoji toliko vode koliko je ima na površini Zemlje, i to kako bi otkrili kako je Venera postala ono što je danas. Iako je sve to prilično nategnuto, dokaže li se da je Venera doista u nekom trenutku bila naseljiva, otvorila bi se mogućnost da je tako bilo i s drugim planetima koji su tako blizu svojim zvijezdama.
Koliko je realno ovo što su prikazale simulacije američkih znanstvenika, upitali smo dr. sc. Darija Maričića iz Zvjezdarnice Zagreb. Za njega je sve to malo vjerojatno.
– Ne znamo posve točno ni kada je počeo život na Zemlji pa je očito jako teško nešto slično tvrditi za Veneru. Sama je Venera izvan ‘nastanjive zone’, područja u našoj galaktici u kojem je moguće postojanje tekuće vode.
Svaku takvu simulaciju treba gledati samo kao teoriju – kaže dr. Maričić i dodaje: – Logičnije bi, primjerice, bilo tražiti odgovor na pitanje je li Mars imao oceane. U ovakvoj simulaciji u koju se unose parametri moguće je u nekom scenariju tako nešto i dobiti, no eventualno bi se moglo tvrditi kako su uvjeti koji bi bili slični onima na Zemlji bili mogući tek na nekom Venerinu dijelu.
Uvijek treba znati da Venera nije u zoni gdje voda može ostati u tekućem stanju pa je teško vjerovati da je to nekad bio slučaj.
>> Neki su uvjereni da se radi o vanzemaljskoj građevini: Novo istraživanje produbilo misterij zvijezde