Mutacije

Zašto i kako nastaju mutacije novog koronavirusa?

Foto: Nanographics
Zašto i kako nastaju mutacije novog koronavirusa?
21.01.2021.
u 10:26
Brzo širenje mutiranog koronavirusa SARS-CoV-2 izazvalo je zabrinutost jer se drži kako su upravo te promjene odgovorne za snažan porast oboljelih u nekoliko država. Do sada je britanski soj primijećen u 50 zemalja a južnoafrički u 20. Objašnjava imunolog Zlatko Trobonjača
Pogledaj originalni članak

U svijetu su, što se pandemije tiče, glavna tema mutacije novog koronavirusa SARS-CoV-2. Da virus mutira nije ništa neobično, no kako su neke od tih mutacija pokazale veću zaraznost, odnosno da se mogu jako brzo širiti izazivajući pri tome i nove valove zaraze, jasno je da su pobudile veliki interes. Najviše se u tom kontekstu govori o britanskoj, južnoafričkoj i brazilskoj mutaciji, no postoje još i jedna koja je prepoznata u Nigeriji, tri u Americi, dvije u državi Ohio te jedna u Texasu. Tako smo pojašnjenje što su to mutacije, zbog čega nastaju i koji je njihov utjecaj na pandemiju potražili kod imunologa Zlatka Trobonjače s Medicinskog fakulteta u Rijeci.

- O novim sojevima virusa puno se zna i dosta se i kod nas pisalo o tome. Radi se dominantno o 3 soja nazvana "Britanski" otkriven u 9. mjesecu, "Južnoafrički" otkriven u 10. i "Brazilski" otkriven u 12. mjesecu prošle godine. Radi se o sojevima sa nekoliko različitih mutacija (zamjena) aminokiselina u proteinu šiljka ili deleciji (brisanju) nekoliko aminokiselina čime je struktura ovog proteina donekle promijenjena. Brazilski soj je otkriven u Japanu kod putnika koji je došao iz brazilske prašume i čini se da se trenutno intenzivno širi u Manausu, brazilskom gradu koji je i u prehodnom valu epidemije teško stradao. Brazilski soj u odnosu na izvorni ima ukupno 12 mutacija, no bitno je da sva 3 soja imaju N501Y mutaciju ( Na 501. mjestu u proteinu asparagin je zamijenjen sa tirozinom) što svim ovim sojevima daje mogućnost bržeg širenja. Razlog je vjerojatno u većem afinitetu šiljka za stanični receptor, boljoj stabilnosti u okolišu u procesu prijenosa sa oboljelog na zdravog ili većoj fleksibilnosti šiljka zbog čega je postojaniji i bolje se veže. Ovaj soj ima dvije važne dodatne mutacije na S proteinu kojima, navodno, pokušava izbjeći imunosti, E484K mutaciju (Na 484. mjestu u proteinu glutaminska kiselina zamijenjena je sa lizinom) kao i K417T mutaciju (na 417. mjestu u proteinu lizin je zamijenjen sa treoninom). Za sada znamo da Pfizerovo cjepivo neutralizira N501Y mutantu, no nemam podatak može li neutralizirati i viruse sa ove dodatne dvije mutacije. Pretpostavljam da može, rekao je dr. Trobonjača.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

SO
Sobrudolf
12:20 21.01.2021.

Kratko i jasno: mutacije nastaju zato sto se narod nije upecao na udicu koliko su mislili da ce se upecati i ne trci na iglu cjepiva koliko je bilo planirano da ce trcati i da ce se zaraditi. Zato su sada neophodne stvarne ili fiktivne mutacije virusa kako bi se strah u narodu pojacao a time i spremnost na cijepljenje koja je ocito izostala!

SV
Svedo
01:36 22.01.2021.

to samo kinezi znaju a ljudi se delaju pametni a još nam i most radiju, tko je tu pametan, bedast i stvarno lud na ovoj planeti...