Mladima treba pomoći na putu prema uspjehu

Kako zadržati mlade u Hrvatskoj? Večernji list i Poslovni dnevnik organizirali su u riječkom Studentskom centru na Trsatu okrugli stol pod nazivom “Budućnost u Hrvatskoj”. Večernjak slavi 60 godina, Poslovni 15-godišnjicu, no okreću se budućnosti. Problem je i odlazak mladih. O tome se razgovaralo.

– Večernjak slavi 60 godina neprestanog djelovanja na najvišoj medijskoj pozornici Hrvatske. Svašta nam se dogodilo u ovih 60 godina, a uz bitnu obljetnicu odlučili smo se posvetiti budućnost. Budućnost su naši mladi, a oni odlaze – kazao je Renato Ivanuš, član uprave Večernjeg lista pa objasnio:

– Odlučili smo obići šest najvažnijih sveučilišta u Hrvatskoj i pokazati mogućnost perspektive ostanka u zemlji. Ako mladi i odluče otići van, a znamo da mnogi žele, moraju znati da ih, kad se vrate, u Hrvatskoj ipak čeka dobra budućnost – kazao je Ivanuš.

Glavni urednik Večernjeg Dražen Klarić ispričao je zgodnu anegdotu.

– Upravo je iz ovog kraja otišlo mnogo ljudi u Ameriku. Vratili su se, kupili komad zemlje i na toj zemlji izgradili – logično za to doba – gostionicu. I taj je novac nama, mlađim generacijama, dao poticaj da učimo i radimo – kazao je Klarić.

Narod koji uvijek odlazi

Teme iz prošlog stoljeća i dalje su aktualne.

– Od prvog broja Večernjeg lista dominiraju izrazi – reforma, centralizacija, decentralizacija, mladi ljudi, mijenjanje. I danas kad ljudi odu u Irsku ili Njemačku, susreću s istim problemima. Mi smo nacija, narod koji uvijek odlazi. Zadatak Večernjeg lista jest mijenjanje! I mi se u listu mijenjamo kako bismo mogli mijenjati stvarnost oko sebe. Naš je posao prepoznati što se oko nas događa i da pokušamo, koliko možemo, mijenjati svijet oko nas. To je istodobno lagan i težak posao. Posao medija je biti kritičan, ali upozoriti na dobre stvari. A o odlasku iz Hrvatske itekako treba razgovarati – kazao je Klarić.

Na okruglom stolu sudjelovali su riječki gradski oci, ali i poslovnjaci, doktori...

– Rijeka nije otok, ono što se događa u Hrvatskoj događa se i u Rijeci. Istina, nešto manje u Rijeci. Najviše me brine što mnogi, osim odlaska zbog ekonomskih razloga, odlaze zbog nezadovoljstava općim društvenim kretanjima. Normalno je da mladi žele otići, upoznati svijet, nešto naučiti, neki će se u međuvremenu i vratiti. No, mene najviše brinu oni kojima je dosta ove klime. Dosta je ljudima priča o ustašama, partizanima, crkvi, hodu za život... Svjetonazoru. Mislim da bi to u društvu mogli relativno brzo promijeniti i to sami. Ovo ostalo, da stignemo na dvije trećine standarda država EU, ipak će duže trajati – kazao je gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel.

Video: Nel Pavletić/Pixsell

Rektorica Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić Samaržija dodala je:

– Nema ništa prirodnije od toga da mladi ljudi budu mobilni, da traže nova iskustva, da odu u razvijenije zemlje. Protivnica sam poruka u stilu “mi smo uložili u vaše obrazovanja, a vi odlazite”. Ne, radije bih da postignemo da oni razmišljaju otići van samo zbog novih iskustava, a ne zbog egzistencije.

Boris Popović, direktor i suvlasnik tvrtke Alarm automatika, zgodno je sročio atmosferu u poslovnom svijetu zbog koje mladi odlaze preko granice:

– U zemlji nam je jedan od najvećih problema poslovno okruženje. Jer, mnogi gledaju ovako: ako si dobar poduzetnik, znači da si lopov. A ako si neuspješan, onda si luzer – kazao je Popović koji je studentima s ovog sveučilišta pomagao u njihovim projektima.

Mladima treba pomoći

– Trebaju nam anđeli, poslovni ljudi na zalazu svojih karijera koji će mladima pomoći na njihovu putu prema uspjehu – dodao je.

Pozitivno iskustvo s odlaskom u inozemstvo imao je Josip Aničić, doktor medicine, specijalizant kardiologije u KBC-u Rijeka.

– Znanje je najvažnije. Bitno je i iskustvo, no i faktor sreće. Eto, ja sam imao sreću da relativno brzo dobijem specijalizaciju koju sam želio i u ustanovi u kojoj sam želio.

Mladi liječnici odlaze, vi niste?

– Bio sam na tri razmjene tijekom studija, to je odlično iskustvo. U Hrvatskoj je medicina dobro razvijena i imamo centre koji rade vrhunsku medicinu po svjetskim standardima. Na nekima smo nadmašili Zapad, pa i SAD koji uzimamo kao referencu. U Hrvatskoj ima mjesta za uspjeh. Itekako – zaključuje.