Todorićeva akcija u kojoj javnost putem bloga želi obavijestiti “da mu je kompanija oduzeta pod prisilom, a da pri tome problema nije bilo” traje od 22. rujna, a detalji koje izvlači lako mogu dovesti čitatelje bloga do sumnji.
No treba se podsjetiti da od kraja prošle godine na problem upozoravaju rejting agencije, dobavljači, vjerovnici... Zato i donosimo nekoliko Todorićevih isječaka iz bloga i objašnjenja stvarnih situacija u pojedinim razdobljima ove godine.
1. Početkom godine situacija u Agrokoru bila je dobra, imali smo plan za rast
Takav je plan sigurno i postojao, no, prema tvrdnjama dobavljača, došlo je do problema u naplati. Agrokoru je očito novac trebao, jer je pregovarao sa Sberbankom, koji mu je odobrio 100 milijuna eura u ožujku, čime su platili dug državi i isplatili plaće i dobavljače, kako nam je u intervjuu rekao drugi čovjek banke, a zbog sumnje u kriva izvješća, kako su tada rekli, stopirali su daljnje financiranje.
2. Popis dobavljača koji su podržali njegovu upravu – 27. ožujka
Dobavljači su se nadali potpisivanju tzv. stand still aranžmana, tj. svježem novcu, čime bi se i osigurala isplata njihovih potraživanja. No, prvo se čekalo da za taj aranžman svoj potpis da Todorić, u međuvremenu su već počele blokade, koje su pak zaustavile banke koje su trebale sudjelovati u stand stillu.
3.Moody’s je 24. veljače napisao “Agrokor ima dovoljnu likvidnost za pokrivanje obveza u 2017. i 2018.”
To stoji u izvješću, no Todorić izvlači tek jednu rečenicu iz tog izvješća u kojem ta agencija snižava izglede koncerna sa stabilnih u negativne. Prethodno, početkom godine, Moody’s je snizio rejting Agrokora, a 10. veljače iznijeli su da je Agrokorovo računovodstvo netransparentno.
4. U prezentaciji Vladi 20. srpnja Martina Dalić kaže da su tada, 3. ožujka, „ubrzali rad na izradi lex Agrokora“. Znači, pet dana nakon što prvi put vidim premijera, oni „ubrzavaju rad“. Od kada onda rade na lex Agrokoru?
Zakon se je počeo raditi nakon što su se počela nizati negativna izvješća rejting agencije Moody’s. Pripremili su se na situaciju mogućeg urušavanja najveće domaće kompanije, što bi se odrazilo na cijelu ekonomiju.
5. Oduzeto mi je privatno vlasništvo
Todoriću koncern nije oduzet jer je i dalje vlasnik, a njegovim potpisom, kao i potpisom cijele tadašnje uprave, zakon je aktiviran i prihvaćeno je dovođenje izvanredne uprave.
6. Agrokor je kritično destabiliziran na početku 2017. godine. To je ključni poslovni događaj i ključno vrijeme u kojem će se analiziranjem rasvijetliti što se s Agrokorom dogodilo i tko je za to stvarni krivac
U ovoj objavi Todorić gotovo priznaje da je problem postojao od početka godine. Tada je koncern vodila još njegova uprava, tj. do 10. travnja. Osim spomenutog niza loših izvješća rejting agencije Moody’s, vrijeme je to i kada su dobavljači postali bijesni zbog neizvjesnosti plaćanja njihovih potraživanja, a vjerovnici zbog neizvjesnosti traže sastanke u Vladi... Možda je propust bio u Vladi što mu nisu posudili novac koji je tražio.
7. Zašto se šuti o blokadi imovine i gubitku kontrole u regiji koja će rezultirati nemogućnošću vraćanja roll-upa i predaje Agrokora u ruke lešinarima
Izvanredna uprava ne šuti o blokadama u regiji, pa je tako u nekoliko navrata rečeno tko je i gdje pokrenuo ovrhe putem suda radi naplate kroz Agrokorovu imovinu u Srbiji i BiH. Ako se to i dogodi, što izvanredna uprava ne isključuje, tada će se tim vjerovnicima nagodbom smanjiti iznos povrata novca. Treba reći da je najveća vrijednost Agrokora u Hrvatskoj.
8. Vladinom odlukom o nacionalizaciji Agrokora prouzročene su dalekosežne gospodarske i financijske štete koje se već mjere u milijardama kuna
Do nacionalizacije nije došlo jer je I. Todorić i dalje vlasnik Agrokora. A o štetama se ne može zasad govoriti, jer upravo je situacija od početka godine pokazivala da se gospodarstvo može urušiti i stvoriti štete mjerene u milijardama. Primjerice, tada su samo obveze dobavljača koji su zbog Agrokora završili u blokadi bile tri milijarde kuna, a s krajem ožujka, dakle kada je upravu vodio Todorić, ukupne obveze Agrokora bile su više od 40 milijardi kuna.
9. Ante Ramljak, današnji izvanredni upravitelj Agrokora, koji je prema vlastitim riječima pisao Lex Agrokor, uveo je svojeg bivšeg poslodavca i poslovne suradnike u kreiranje i nadgledanje poslova kompanije. Cijela skupina ljudi, interesantno, dolazi iz CAIB-a ...
Ramljak je radio u nekadašnjoj investicijskoj kući CAIB. No ta je industrija uska na međunarodnom pa i na domaćem tržištu, stoga ne čudi što je za svoje suradnike Ramljak odabrao svoje bivše kolege, u koje ima povjerenja te zna kako rade.
10. Martina Dalić u Saboru 5. travnja je rekla da “od uprave društva do dandanas nismo čuli da je Agrokor u problemima”
Istina je da su svi govorili o problemu – od Moody’sa, dobavljača, vjerovnika, pri čemu je VTB javno rekao da sumnja u točnost financijskih izvješća..., ali uprava nije priznala.
Agrokor tj. Todorić je računao da će država uletiti s kojom milijardom da pokrije gubitke i nastavi poslovanje. Da je to država napravila, vjerojatno bi se odgodio kolaps za godinu, možda dvije, no uz onakvo upravljanje, problem bi bio sve veći... Osim toga, nema te tvrtke na svijetu koja bi izdržala kamate od 12%. Pa ne bavi se Agrokor drogom ili nečim sličnim. Velika ekspanzija uz nepovoljne kredite što se onda kompenziralo neplaćanjem dobavljačima dovelo je do ove situacije. Takva politika uvijek ima svoje granice, pitanje je bilo samo kada će sve puknuti... Pa nije Agrokor država pa da može tako u nedogled zadužujući praunuke, ipak tu postoji kakvo takvo tržište koje izregulira stvar. Da država nije uletila, sve bi se urušilo, uključujući banke. Ovako se kolaps umanjio i odgodio...