Iako mnogi od Todorićevih žalaca upućenih državnim dužnosnicima ovih dana putem bloga zvuče kao nategnuta, ali zavodljiva teorija s puno rupa, neke od optužbi, pokazalo se, nisu bile pucanj u prazno. Dokaz je tome HDZ-ov pristanak na formiranje saborskog istražnog povjerenstva, koje će čitavu priču pomaknuti s gospodarskog i kaznenopravnog na političko polje.
Financijske makinacije
A tu je sve moguće. Jer koliko god Plenković i osobe involvirane u slučaj Agrokor za sada odmahivali rukom na Todorićeve optužbe, ipak će morati odgovoriti na poneko pitanje. Prije svega na optužbe da je Martina Dalić prijetila uhićenjima članova obitelji Todorić, ali i konačno otkriti tko je sve sudjelovao u izradi zakona koji je omogućio intervenciju države u posrnuli koncern. Mudro bi bilo i od prinudnog upravitelja Ante Ramljaka da objavi popis svih financijskih institucija koje su sudjelovale u posljednjem aranžmanu financiranja Agrokora, poznatijem kao roll up kredit, kojim su dotadašnji glavni financijski vjerovnici Agrokora – Sberbank i VTB – gurnuti u drugi plan.
Pitanja koja Todorić užurbano postavlja jedan su od dokaza da intervencija države u privatne poduzetničke tokove svakako nije nešto za čime čezne ijedna demokratska vlada, pa tako i Plenkovićeva. Međutim, ona je na to bila prisiljena ako je željela izbjeći tektonske poremećaje i urušavanje domaćeg gospodarstva.
O razrješenju slučaja Agrokor ovisi puno toga – od sudbine više stotina malih dobavljača do opstojnosti Plenkovićeve Vlade.
Međutim, o tome kako će se rasplesti slučaj ovisit će i budući izgled domaće prehrambene industrije i financijska arhitektura državnog proračuna koji bi se mogao naći pod pritiskom plaćanja enormnih kazni ako se tužbe pojedinih međunarodnih Agrokorovih vjerovnika pokažu opravdanima.
Ipak, pitanja poput onih je li lex Agrokor ustavan i jesu li kasnijim financijskim aranžmanima prevareni pojedini vjerovnici nisu sudbinska koliko je bilo pitanje izbjegavanja Agrokorova kraha. A on je u prvom kvartalu ove godine bio više nego izvjestan. Sudionici događaja oko Agrokora duboko involvirani u sva događanja i danas naglašavaju da su financijski vjerovnici Agrokora već krajem prošle i početkom ove godine izgubili povjerenje u obitelj Todorić.
Informaciju o tome da neke od ključnih banaka i stake holdera odbijaju i dalje podržavati Agrokor i Todorićevu viziju razvoja temeljenog na dužničkom kapitalu imali su i Todorić i Vlada. Model temeljen na financijskim makinacijama s mjenicama i daljnjim zaduživanjem doživio je kolaps, a Todorić novca za tekuće poslovanje više nije imao.
Prihvatljiv pravni okvir
Njegove tvrdnje da je imao plan izlaska iz krize demantirali su redom svi financijski vjerovnici Agrokora, većina dobavljača i u konačnici čelnici ruskog Sberbanka koji su mu bili najskloniji.
Važno je upozoriti na to da Todorić izvrće teze – nije se Plenkovićeva Vlada uključila u rješavanje slučaja Agrokor jer je htjela demontirati najvažniji gospodarski subjekt u državi, već jer je na to bila prisiljena. A prisilio ju je sam Todorić koji je doživio kolaps svojeg poslovnog modela s nesagledivim posljedicama na domaće gospodarstvo. Činjenica jest da je Vlada morala djelovati i stvoriti koliko-toliko prihvatljiv pravni okvir u kojem može djelovati.
A kako vas to prisilio onako ko Srbi mašala