Od svih dijelova tijela koja nas podsjećaju da nismo sterilna i besprijekorna stvorenja, usta su ta koja odnose titulu jednog od najodvratnijeg mjesta. Zašto baš usna šupljina? Listverse donosi nam deset činjenica koje skrivaju naši zubi, desni, jezik i slina...
10. Slina može probaviti dio nas
Slina je ljepljiva, vodenasta tvar koju nalazimo u usnoj šupljini i primarno služi tome da organe unutar usta čuva od dehidracije i pomaže kod probave.
Slina pomaže i u razbijanju ugljikohidrata koji se, osim u hrani, nalaze i u nama samima. Možda zvuči čudno, ali ako pljunete na suparnika, slina će ga početi probavljati, iako je to samo jedan jako malen dio...
9. Zubi su najčvršći materijal našeg tijela
Udarite se po ustima, sad! Ne, stanite! Nemojte to zapravo napraviti!
Ali za sve one koji su ikad doživjeli takav udarac, stvar je poprilično jasna. Osim krvavog nereda uokolo zubiju, zubi će ostati netaknuti. Zašto? Jer najveći dio zuba tvori emajl, koji je jedan od najčvršćeg (ako ne i najčvršći) materijal na svijetu. To objašnjava i zašto su zubari opremljeni "high-tech" bušilicama koji se jedva nose sa malenim dijelom zuba koji treba popraviti.
8. Jezik je zapravo kompleksna kombinacija četiri mišića
Mišići su mesnate nakupine koje omogućavaju kretanje našeg beživotnog kostura. Ali mišići dolaze u svim oblicima i veličinama. Upravo je jezik taj koji je najkompleksniji od svih mišića našeg tijela i zapravo je kombinacija četiri mišića, od kojih je svaki zadužen za određenu akciju.
Upravo zbog te kombinacije možemo izvesti pokrete koji su odgovorni za govor, uzimanje hrane i piće te gutanje.
7. Usta, zajedno sa nosom i očima, čine jednu cjelinu
Prisjetite se svoje profesorice matematike. Da, poprilično je zastrašujuća ta pomisao na onu osobu koja vam je isisala dušu iz tijela i čija glava kao da ima samo jedan otvor iz kojeg izlaze oči, nos i usta, da bi potom nestali i nastavili vas usisavati.
A sad se pogledajte u ogledalo, jer činjenica je da smo svi takvi – usna šupljina povezana je i s nosom i s očima. To naravno ne znači kako bismo mogli provući nešto kroz taj dio tijela u jednom potezu. Preciznije je reći kako usta, nos i oči dijele serije otvora, žlijezda i prolaza... Sve se na kraju svodi na dva sustava: onaj koji vodi u naš trbuščić, i drugi, koji vodi u respiratorni susav.
6. Slina je zapravo filtrirana krv
Proizvodnja sline odvija se nesvjesno i automatski i svi smo upoznati s time kako neki događaji, a osobito hrana, proizvode više sline. Ali od čega se točno ona sastoji i odakle dolazi?
Nije komplicirano, uopće – slina je proizvedena iz naše primarne tekućine – krvi. Kako krv prolazi kroz različite predjele lice i glave, njezina plazma se u ustima filtrira i dobije se slina.
5. Jezik je prekriven s tisuću osjetilnih pupoljaka
Ove malene strukture na jeziku koje zovemo osjetilnim pupoljcima podsjećaju na malene hrpice ili izrasline. No ako ih pogledamo ispod mikroskopa, sličnije su gljivama sa krajevima živaca na vrhu. Tijekom vremena ti krajevi umiru pa se time smanjuje i naša sposobnost da okusimo nešto.
To objašnjava zašto stariji ljudi imaju manji apetit i zašto djeca uživaju u jednostavnim i slatkim okusima.
4. Postoji i peta skupina okusa
Brzo, nabrojite sve okuse koji postoje! Da vidimo.... Slano, slatko, gorko i kiselo? Ljuto se ne ubraja jer ljuto je više goruća senzacija u vašim ustima nego okus.
Postoji li još koji okus? Na kraju dvadesetog stoljeća, japanski znanstvenik Kikunae Ikeda potvrdio je da postoji i peti okus – umami (pikantan). Ova skupina okusa stimulirana je hranom koja sadrži monosodijev glutamat (MSG), koja je bitan dio azijske kuhinje i brze hrane.
3. Okus podrazumijeva i miris
Ako ste ikad probali pileću juhu dok ste bili prehlađeni, sjetite se kakav je okus imala. Da, baš takav – nikakav. Bez obzira na to koliko ste soli, papra i ostalih začina stavili, i dalje je imala okus kao vruća voda bez okusa i mirisa.
Zašto? Jer u doživljaju okusa sudjeluju okusni pupoljci, ali i osjetilo mirisa. Prilikom konzumiranja hrane ispuštaju se mirisi koji završavaju u našem nosu, gdje se, kombinacijom mirisa i okusa u ustima, definira konačni okus hrane.
2. Usna šupljina jedna je od najprljavijih dijelova našeg tijela
Naša usta su čista. Ili se barem uvjeravamo da je tako, nakon svega, uvijek će nas netko podsjetiti da moramo oprati zube, isprati usta, očistiti koncem ostatke hrane itd.
Usta također dolaze u doticaj s hranom, a hrana je čista. Dakle, u čemu je problem?
Činjenica je sljedeća – usna šupljina jedan je od najprljavijih dijelova tijela, nakon nje dolaze samo genitalni i probavni trakt.
No to nije posve loša stvar s obzirom na to da su naša usta domaćin za tisuće bakterija koje većinom žive ondje bez opasnosti za naše tijelo. Ako bakterije koje predstavljaju opasnost dospiju u naša usta, savladat će ih dobre bakterije i nećemo se razboljeti.
Ipak, ako neke od tih bakterija uđu u neki drugi dio tijela, kao što su, primjerice, pluća – može doći do opasne infekcije.
1. Usta su većinom sastavljena od niza mišića
Od čega je zapravo napravljena usna šupljina? Osim lubanje i njezina pokretljivog dijela – čeljusti, teško je povjerovati kako usta čine još samo nakupine i nizovi mišića koje na mjestu drže koža i membrane.
Svaki taj mišić zaslužan je za određen pokret lica/grimasu, bez obzira na to je li e u pitanju zviždanje, žvakanje ili durenje i mogu se istrenirati.
Kad pogledamo, ona stara poslovica koju vam je baka govorila "nemoj se ljutiti, imat ćeš bore i lice će ti zauvijek biti izgledati ljuto", i nije sasvim pogrešna.