POGLED S RUBA ZNANOSTI

12 stvari koje znanost ne može objasniti..., ali se ipak događaju

Foto: import
12 stvari koje znanost ne može objasniti..., ali se ipak događaju
15.12.2007.
u 17:07
Pogledaj originalni članak

O jednoj neobičnoj, eksperimentalno dokazanoj pojavi, jedan je istraživač rekao duhovitu rečenicu: “Ovo radi u praksi. Pitanje je – radi li u teoriji?”

Sličnih pojava, rupa u tapiseriji moderne znanosti, dr. Claude Swanson – autor knjige “Sinkronizirani svemir” – izdvojio je dvanaest. I u “tvrdim znanostima”, kao i u paranormalnom, zamijećene su pojave ili u laboratorijima izvedeni pokusi koji prkose trenutačnim znanstvenim teorijama. Neke od tih zagonetki možda pokazuju put prema paradigmi koja neće negirati, nego će priznati i integrirati duh i svijest u znanost. Među ovih dvanaest točaka dr. Swanson izdvojio je one o kojima su se u protekla tri desetljeća akumulirali brojni znanstveni dokazi što, prema Swansonu, “pokazuju da je sadašnja znanstvena paradigma slomljena”.

“Rupe” u znanosti
U tzv. tvrdim znanostima Swanson je izdvojio crnu materiju nepoznata oblika koja čini veći dio materije u svemiru. Ta materija nije predviđena standardnim modelima fizike niti itko razumije što je ta tvar. Potom navodi da je i zakon gravitacije ozbiljno poljuljan; eksperimenti Saxla i Allaisa pokazali su da Foucaultova njihala osciliraju u neobičnim smjerovima za pomrčina Sunca; NASA-ini interplanetarni sateliti pokazuju postojane pogreške u putanji. Ništa od toga ne može se objasniti ni predvidjeti Einsteinovom općom relativnošću.

I fenomen hladne fuzije suprotstavlja se shvaćanju fizike, pa ipak je u raznim oblicima ponovljen u više od 500 laboratorija. Nedavne studije Instituta za istraživanje električne energije, velike neprofitne istraživačke organizacije koju financiraju nacionalne energetske kompanije, pokazale su da hladna fuzija radi, kao i studija američke mornarice. Otkriveno je da su u izvornoj MIT-ovoj studiji, koja je navodno opovrgnula hladnu fuziju, podaci bili krivotvoreni. Današnja fizika ne može je objasniti, ali ona radi.

Swanson navodi i grozdove naboja. Pod određenim uvjetima milijarde elektrona mogu se tijesno “slijepiti” unatoč zakonu elektromagnetizma, koji kaže da se isti naboji odbijaju.

Grozdovi naboja
Grozdovi naboja su mali, promjer im je milijunti dio metra i sastoje se od desetaka ili stotina milijardi elektrona. Trebali bi se razletjeti enormnom brzinom, ali to se ne događa. To govori da u zakonima o elektromagnetizmu nedostaje nešto važno.
Zagonetka su i kvazari, navodno najudaljeniji astronomski objekti, ali često su mlazovima plinova povezani s obližnjim galaksijama. Dakle, možda nisu toliko udaljeni, a onda je njihov pomak prema crvenom rezultat neke još neshvaćene fizikalne pojave.

Potom, brzina svjetlosti, za koju se mislilo da je neprobojna granica, prijeđena je u nekoliko novijih eksperimenata. Pojave poput poremećaja na Suncu, kojima treba 8 minuta da postanu vidljivi na Zemlji, trenutačno se registriraju na akupunkturnim točkama subjekata na koje su priključeni instrumenti. Čini se da točke reagiraju na solarne događaje nekom drugom silom, koja svemirom putuje puno većom brzinom od svjetlosti.

To su najupadljivije anomalije u “tvrdim znanostima”. No, u laboratorijima su se nakupili dokazi i o paranormalnim efektima koje je moguće znanstveno potvrditi.

Eps i psihokineza
Masovni eksperimenti u laboratoriju PEAR Sveučilišta Princeton i drugdje dokazali su da je izvanosjetilna percepcija stvaran, statistički provjerljiv znanstveni fenomen. U tisućama eksperimenata s desecima subjekata pokazano je da je ovaj oblik komunikacije stvaran i da ne pokazuje mjerljivo slabljenje s udaljenošću.

To ga čini drukčijim od bilo koje poznate fizičke sile.
Psihokineza je također dokazana u mnogim eksperimentima. Čak i na udaljenosti od više tisuća milja se ponašanje strojeva zvanih “generatori slučajnih događaja” (REG) mijenjalo pomoću namjere ili psihičke sile udaljene osobe. Vjerojatnost da su ti efekti stvarni, a ne posljedica slučaja, sada se mjeri u milijardama prema jedan. Drugim riječima, ovaj fenomen je stvaran.

Astralna tijela i duhovi
Eksperimenti su pokazali da se tijekom nekih izvantjelesnih iskustava “astralno tijelo” ili središte svijesti pojedinca može detektirati na udaljenim lokacijama. Kada su pojedinci “izašli iz tijela” i fokusirali svoju svijest na neko drugo mjesto, na tome udaljenom mjestu izmjereni su fizički poremećaji – neobične svjetlosne, električne, magnetske i druge fizičke sile koje pokazuju da “astralno tijelo” nekada ima fizički mjerljiva svojstva.

I na kraju – duhovi. Moderni znanstveni lovci na duhove koriste se magnetskim, električnim, optičkim i termalnim senzorima za nadziranje mjesta opsjednutih duhovima. U stotinama slučajeva tehnički obučeni istraživači otkrili su mjerljive fizičke anomalije koje se javljaju kada su duhovi navodno prisutni.

Neki ljudi tvrde da su vidjeli duhove, a mnogi izvještavaju o neobičnim hladnim mjestima i neobičnim trncima na koži, a lovci na duhove pokazali su da se neuobičajena magnetska polja i jaki naponi javljaju na tim istim, duhovima opsjednutim lokacijama. Istodobno kada su izmjereni magnetski i električni poremećaji, fotografirane su neobične kugle.

Nijednu od navedenih točaka nije moguće objasniti postojećom paradigmom.


Viđenje na daljinu i vrijeme

Američka vojska je 20 godina provodila tajni program viđenja na daljinu. Financiran je jer je bio uspješan, a dokazi su danas javni. Vidioci na daljinu gledali su prostorno i vremenski udaljene “ciljeve”. Prikupljeni su detalji do kojih se nije moglo doći ni na koji drugi način. Rigorozni statistički eksperimenti potvrdili su da je točnost viđenja na daljinu mnogo veća od slučajne i da predstavlja stvarni fenomen koji prkosi trenutačnoj paradigmi. Kod ESP-a, viđenja na daljinu i psihokineze vrijeme, čini se, ne igra nikakvu ulogu. Moguće je utjecati na prošlost i na budućnosti te iz njih prikupiti informacije gotovo jednako jednostavno kao i iz sadašnjosti. U carstvu psihičkih fenomena postoji fleksibilnost kretanja u vremenu koja se suprotstavlja sadašnjoj fizici.

Pogledajte na vecernji.hr