17 ključnih pitanja i odgovora o cjelodnevnoj školi koje trebate znati

Od funkcioniranja pa do plana i programa nastave u provedbi cjelodnevne škole koja eksperimentalno kreće od iduće akademske godine u pojedinim školama, u 17 pitanja detaljno pojašnjavamo što učenici, roditelji te sami nastavnici mogu očekivati.

1. Kako funkcionira cjelodnevna škola? Sama nastava u cjelodnevnoj školi podijeljena je na četiri dijela odnosno četiri odgojno obrazovna programa. Prvi dio je takozvani A1 program odnosno program redovne nastave. Baš kao i sada podijeljena je u predmete, s obvezama učenika i nastavnika za praćenje usvojenih kurikuluma. Drugi dio je takozvani A2 program odnosno program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja. U cjelodnevnoj školi A1 i A2 program obvezni su za sve učenike i svaki će se dan primjenjivati u nastavi koja će u obveznom dijelu trajati do najkasnije 15 sati. Treći i četvrti program izborni su programi - B1 su izvannastavne a B2 izvanškolske aktivnosti na koje učenik može i ne mora ići. Ta dva programa na raspolaganju su učenicima od 15 sati do najkasnije 17 sati.

>> VIDEO Fuchs o reformi obrazovanja: 'Hrvatska djeca nedovoljno borave u samim školama'

2. Što je A1 program, odnosno redovna nastava? Sve ono što i danas učenici rade na nastavi uz činjenicu da se u cjelodnevnoj nastavi mijenja satnica pojedinih predmeta i uvode novi predmeti

3. Što točno učenici rade na A2 programu odnosno program potpomognutog učenja? Ponavljaju naučeno gradivo toga dana, pojašnjava im se ono što ne razumiju i nisu shvatili, pišu zadaće i sve zadatke koje su dobili od profesora na redovnoj nastavi. To sve rade u školi u suradnji s profesorima koji tada nemaju ulogu predavati nego se posvetiti djeci i potruditi da savladaju gradivo i sve usvoje ili nauče više. Naime sada u školama postoji dopunska i dodatna nastava - ona nije obvezujuća a neke je škole i nastavnici niti ne provode. Tako djeca nemaju priliku svladati gradivo jer im se nastavnici u trenutnom obliku nastave u našim školama ne stignu posvetiti, a sada će im to biti obveza. Dakle sve ono što djeca danas rade kad se vrate s nastave, s roditeljima ili na instrukcijama pokušavajući svladati gradivo radit će u tom dijelu u cjelodnevnoj školi, a nastavnik se obvezuje da svaki učenik mora dostići osnovna znanja gradiva i sadržaja. upravo zbog uvođenja ovog dijela u cjelodnevnu školu nema rješavanje domaćih zadaća kućama niti bi se djeca kući trebala trošiti sate učeći. Dakle sve školske obveze svaki učenik obavlja u školi uz stručnu pomoć.

4. Zar će djeca biti u školi do 17 sati?

Ne. Cjelodnevna nastava ima obvezni dio koji će sada trajati  do  najkasnije 15 sati. Nakon toga kreću izvannastavne i izvanškolske aktivnosti a ovisno o njihovom odabiru ovisit će i konačni boravak u školi. 

5. Nisu li izvannastavne i izvanškolske aktivnosti ista stvar?

Ne. Izvannastavne aktivnosti su primjerice sudjelovanje u školskom zboru, glumačkoj skupini, ekološkoj skupini, debatnom klubu svemu onome što su djeca danas birala kao izborne aktivnosti koje su im bile ponuđene u školi. Sad će ravnatelji škola morati u suradnji s profesorima organizirati sve one koji žele voditi izvannastavne aktivnosti da osmisle što više mogućnosti koje djeca mogu birati po svom vlastitom interesu. U eksperimentalnoj provedbi svi nastavnici i profesori koji budu sudjelovali i vodili izvannastavne aktivnosti za to će biti dodatno plaćeni. Izvanškolske aktivnosti su primjerice sportske glazbene jezične aktivnosti na koje djeca danas idu a koje roditelji financiraju a koje provode druge ustanove ne škola. Sada će se te aktivnosti ponuditi u školama u popodnevnim satima, a roditelji djece koja budu uključena u eksperimentalnu provedbu cjelodnevne škole imat će sufinancirane izvanškolske aktivnosti

6. Što je i zašto se koristi eksperimentalna provedba?

Eksperimentalna provedba je vrijeme u kojem će se implementirati sve promjene koje nosi cjelodnevna škola. U eksperimentalnoj fazi sudjelovat će 50 osnovnih škola koje će se javiti na natječaj i u kojem će se cjelodnevna škola u eksperimentalnoj fazi primjenjivati četiri godine. Prvih 50 škola počet će s eksperimentom na jesen ove godine, a za četiri godine idu sve osnovne škole Hrvatske u cjelovitu primjenu cjelodnevne škole.

7. Koje se osnovne škole mogu prijaviti za eksperimentalnu primjenu cjelodnevne škole?

Mogu se prijaviti sve osnovne škole koje već sad imaju organiziranu nastavu u jednoj smjeni i koje imaju kuhinju i blagavaonicu za svoje učenike. To su preduvjeti za prijavu škola koje će od jeseni krenuti s eksperimentalnom provedbom.

8. Brojne naše škole nemaju ni dvoranu niti kuhinju, niti dovoljno učionica  već desetljećima što s takvim školama. Kako će i kada one uvesti cjelodnevnu školu?

Sve ostale osnovne škole Hrvatske kreću s cjelodnevnom školom za četiri godine. Naime Hrvatska je povukla europski novac za dogradnju, izgradnju potpuno novih objekata i uređenje i opremanje škola. Jedinice lokalne samouprave koje su vlasnici škola već su upoznate s tim i već neko vrijeme rade na pripremanju sve potrebne dokumentacije za natječaj koji će uskoro biti otvoren. Naime nakon što se najprije raspiše natječaj za eksperimentalne škole, do kraja godine raspisat će se prvi natječaji za sve ostale škole koje idu u nadogradnju ili kompletno novu izgradnju na zemljištima koje su predvidjele lokalne samouprave. Samo za tu namjenu, dakle izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju trenutno višesmjenskih škola iz Nacionalnog plana i oporavka osigurano je 852 milijuna eura.

9. Je li 852 milijuna jedino ulaganje u škole?

Ne. Školama koje će uvoditi za četiri godine cjelodnevnu školu osigurano je dodatnih 144 milijuna eura kao i 495 milijuna eura isključivo namjenjenih za izgradsku školskih dvorana za sve one škole koje ih trenutno nemaju.

10. Hoće li škole koje idu u eksperimentalnu fazu također dobiti novac i za što ga mogu trošiti budući po uvjetima natječaja moraju već biti infrastrukturalno spremne za cjelodnevnu nastavu?

Da prvih 50 škola koje će se prijaviti na natječaj dobivaju maksimalno 300 tisuća eura po školi. Taj novac mogu trošiti za primjerice povećanje školskih kuhinja ili njihovo bolje opremanje, dodatno uređenje prostora škole, dodatno opremanje učionica, kabineta i praktikuma, opremanje i uređenje kabineta i ureda za profesore, ugradnju klima, opremanje i apataciju školskih dvorana igrališta i postojećih sanitarnih čvorova, ali i za stručno usavršavanje nastavnika.

11. Povećava li se plaća nastavnicima koji će sudjelovati u eksperimentalnoj fazi cjelodnevne škole?

Da.  Fiksni mjesečni dodatak na osnovnu plaću raste za 4,5 posto mjesečno a ukupni dodatak na plaću može doseći i 25 posto mjesećno. Vrednuje se baš sve - od toga da su nastavnici preuzeli razredništvo, do toga da su kreirali i provode izvanastavne aktivnosti za učenike - dakle što više sudjeluju u radu s učenicima imaju viši postotak povećanja. U četiri godine tako mogu zaraditi neto iznos od 14342 eura više nego su zaradili bez cjelodnevne škole.

12. Što se mijenja u samoj nastavi?

Svim se učenicima od prvog do osmog razreda za jedan sat tjedno povećava sat hrvatskog jezika od satnice koju imaju trenutno. Za sat više povećava se i matematika. Od prvog do četvrtog razreda uvećava se i satnica likovne i glazbene kulture, a učenicima četvrtog razreda za jedan sat tjedno uvećava se i satnica tjelesnog. Informatika postaje obvezni predmet kroz sve godine osnovnoškolskog obrazovanja. Do sada je taj predmet bio obvezan u V. i VI. razredu i učio se dva sata tjedno, a sada je obvezan od I. do VIII. razreda i učit će se jedan sat tjedno u redovnoj nastavi. Učenicima V. i VI razreda za jedan sat tjedno povećava se satnica tehničke kulture u odnosu na trenutnu satnicu toga predmeta u školama, a uvećava se i satnica geografije

13. Koji su novi predmeti koji se uvode u cjelodnevnoj školi?

Za sve učenike od I. do VI. razreda uvodi se prirodoslovlje, što znači da gube dosadašnji predmet prirodU i društvo i počinju svladavati osnove prirode, biologije, kemije i fizike kroz navedeni predmet.  Taj će predmet svi učenici slušati dva sata tjedno. Nakon VI. razreda taj se predmet gubi i učenici u VII. razredu dobivaju kemiju, fiziku i biologiju kao zasebne predmete. Učenici od I. do IV. razreda imaju novi predmet koji nosi naziv Društvo i zajednica i kojeg će imati jednom tjedno. Jednom tjedno ti će mlađi učenici dobiti i predmet koji se zove praktične vještine a kada uđu u V. razred praktične vještine nastavljaju se učiti kroz povećanu satnicu tehničkog. Učenici koji ne idu ili ne žele više ići na vjeronauk morat će onda  obvezno upisati predmet Svijet i ja. Učenicima se od IV. razreda uvodi drugi strani jezik kojeg su obvezni izabrati i kojeg će učiti do kraja VIII. razreda. Kad svi implementiraju takav novi oblik u srednjoj školi će takvi učenici nastaviti s drugim stranim jezikom tamo gdje su stali nakon osmog razreda, a neće, kao što je to sada slučaj, drugi strani jezik u srednjoj školi počinjati učiti ispočetka.

14. Imaju li učenici u toj cjelodnevnoj školi ikad odmore?

Da. Broj odmora ne samo da se povećao nego oni i duže traju. Tako učenicima od I. do IV. razreda mali odmori ne traju više pet nego deset minuta i takvih odmora imaju u danu u prosjeku četiri. Mlađi učenici nakon prvog sata imat će doručak, stariji učenici doručak će imati nakon drugog sata. Uz male odmore uvodi se rekreacijska pauza koja traje 25 minuta i u kojoj nastavnici i stručni suradnici motiviraju učenike na određene tjelesne aktivnosti nevezane za sam sat tjelesnog odgoja. Sva četiri mala odmora i rekareacijski odmor prije su ručka. Svi učenici za ručak imaju pauzu od 40 minuta no ne ručaju mlađi i stariji učenici u isto vrijeme. Nakon ručka i za mlađe i za starije učenike počinje A2 program odnosno program u kojem rade ono što je danas poznato kao dodatna i dopunska nastava kao i riješavaju sve zadane obveze. U A 2 dijelu mlađi učenici imaju jedan odmor u trajanju od 10, a stariji učenici u trajanju od pet minuta.

15. Koji su temeljni argumenti zbog kojih se uvodi cjelodnevna škola?

Ona bi povećanim vremenom i radom u školi trebala prije svega otkloniti ogranićenja koja proizlaze iz rada škola u više smjena ali i povećati postignuća svih učenika. S njom se omogućuje puno ostvarenje svih ranije započetih obrazovnih reformi i značajno se unaprijeđuje profesionalni, društveni i materijalni status učitelja, stručnih suradnika i ravnatelja škola. Između ostalog takvim se modelom sistematizira sustav rada s darovitim učenicima u školskom i izvanškolskom okruženju te se harmonizira obrazovni sustav Hrvatske s europskim obrazovnim sustavima u pogledu broja sati nastave i učenja.

16. Kolika je satnica predviđena za izvannastavne i izvanškolske ativnosti poznate kao program B1 i program B2?

Završetkom aktivnosti programa A1 i A2 u kojem sudjeluju svi učenici, završeno je obavezno školsko dnevno vrijeme. Učitelji i škole za učenike koji iskazuju interes i potrebu, nakon programa A1 i A2 organiziraju i provode izborni dio A2 programa u trajanju od 2 nastavna sata, Program izvannastavnih (B1) i Program izvanškolskih aktivnosti (B2). Unutar B1 i B2 programa sistematiziraju se izvannastavni i izvanškolski oblici rada s ciljem zadovoljenja brojnih potreba i interesa učenika. Sudjelovanje učenika u programima B1 i B2 je dobrovoljno.

17. Moraju li učitelji i profesori baš nužno i obvezno sudjelovati u B1 programu, odnosno dijelu izvannastavne aktivnosti?

Rad učitelja i stručnih suradnika koji se odnose na Program izvannastavnih aktivnosti (B1) predstavlja izbornu opciju u cjelodnevnoj školi za učitelje, uz zadovoljenje potrebe škole da organizira i provede predviđeni Program B1. Predstavlja oblik odgojno-obrazovnih aktivnosti koji se iskazuje kao element tjednog i godišnjeg radnog zaduženja onim učiteljima koji sudjeluju u Programu B1. Učiteljima koji sudjeluju u Programu izvannastavnih aktivnosti (B1) plaća se dodatak na plaću (na osnovnu plaću koja se odnosi na Program A1). U eksperimentalnoj provedbi, ako se pojavi veći interes učitelja za sudjelovanje u Programu B1 od potrebnog broja učitelja za izvedbu tjednog broja sati tog programa kojim se zadovoljavaju utvrđene potrebe i interesi učenika, na školskoj se razini programira sudjelovanje svakog učitelja u Programu B1.