Odakle dolaze izbjeglice, tko utvrđuje je li neka osoba azilant, može li Hrvatska očekivati pomoć EU, je li se povećao broj kaznenih djela...
Samo su neka od pitanja o izbjegličkom valu na koja smo potražili odgovore.
1. Koje sve osobe mogu podnijeti zahtjev za međunarodnu zaštitu u Republici Hrvatskoj?
Migrant (državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva) može tražiti međunarodnu zaštitu u Hrvatskoj. Te osobe mogu o svom trošku boraviti u RH, uz prethodnu suglasnost MUP-a, na bilo kojoj adresi u Hrvatskoj, uz predočenje dokaza o tome da imaju dovoljno novca i osiguran smještaj.
2. Tko utvrđuje je li neka osoba azilant i koji su kriteriji za dobivanje takvog statusa u Republici Hrvatskoj?
Izbjeglica, odnosno azilant, državljanin je treće zemlje i osoba bez državljanstva za koju je nakon provedenog postupka MUP donio rješenje da bi povratkom u svoju zemlju bila izložena proganjanju zbog rase, vjere, nacionalnosti, političkog mišljenja ili pripadnosti određenoj društvenoj skupini.
3. Kakvu zaštitu u Hrvatskoj mogu dobiti osobe kojima se odbije zahtjev za azil?
U slučaju nedobivanja azila stranac iz treće zemlje ili osoba bez državljanstva može dobiti supsidijarnu zaštitu ako MUP u postupku utvrdi da bi povratkom u svoju zemlju bio izložen smrtnoj kazni, mučenju, nečovječnom ili ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju.
4. Odakle dolaze izbjeglice koji posljednjih dana iz Srbije ulaze u Hrvatsku i žele li ostati ovdje?
Najviše je izbjeglica iz Sirije, Iraka i Eritreje. Ljudi koji dolaze iz tih zemalja smatraju se iskrenim izbjeglicama jer su zahtjevi za azil koje su predavali u EU u više od 75 posto slučajeva rješavani pozitivno. Da im Hrvatska nije odredište, govori i podatak da je samo jedna osoba zatražila azil u RH.
5. U kojem roku od registracije u Hrvatskoj izbjeglice moraju riješiti svoj status u našoj zemlji?
Nakon što im se registrira status, izbjeglice moraju u roku od najviše 15 dana podnijeti zahtjev za međunarodnu zaštitu. Ministarstvo unutarnjih poslova odluku o zahtjevu donosi za najdulje šest mjeseci. Dosta se izbjeglica ne želi registrirati u Hrvatskoj jer im ona nije odredište.
6. Što s onim izbjeglicama koje se pri ulasku u Hrvatsku ne žele registrirati i to odbijaju?
Ako postoji sporazum o readmisiji s državama iz kojih dolaze, Hrvatska bi ih mogla vratiti onamo ili u zemlju iz koje su ušli, što je u našem slučaju Srbija. Zbog presude Europskog suda za ljudska prava kojom je utvrđeno da jedan azilant nije imao humane uvjete u Grčkoj, države EU ne mogu vraćati izbjeglice tamo.
7. Može li Hrvatska očekivati, i koliku, pomoć iz Europe, imamo li na raspolaganju fondove EU?
Iz Fonda za azil, migracije i integraciju (AMIF), Republika Hrvatska moći će zatražiti 6000 eura za svaku preseljenu osobu, odnosno 10 000 ako se radi o pripadniku ranjive skupine u koju se ubrajaju djeca, trudnice, osobe lišene poslovne sposobnosti, bolesni, žrtve trgovanja ljudima, silovanja, mučenja...
8. Je li zbog izbjegličkog vala koji prolazi našom zemljom u Hrvatskoj povećan broj kaznenih djela?
Ne. Stoga je MUP i objavio priopćenje u kojem građane poziva da ne nasjedaju na lažne informacije koje su se raširile društvenim mrežama, a u kojima se tvrdi da su migranti počinili veći broj kaznenih djela – silovanja, razbojstava, otmica djece. Ovakvim glasinama cilj je izazivanje panike.
Sve priče o izbjeglicama čitajte u našem specijalu Izbjeglička kriza
Sve što ste napisali ne vrijedi ni pišljiva boba. Mi živimo na potpuno brisanom prostoru bez granice, bez kontrole granice, bez ikakve kontrole ulaska i boravka, zapravo nema ni države, a kamoli vlade. Milanović i Ostojić nas nisu vratili u srednji vijek, nego u kameno doba. Čak i ranije. Jedan čopor vukova ima jasniju i funkcionalniju organizacijsku hijerarhiju od ove vlade.