Nižu se nove odluke u korist potrošača, i sa Suda EU i s Vrhovnog suda! Sud EU donio je dvije važne presude koje se odnose na Republiku Hrvatsku (C-312/23 i C-554/21), a Vrhovni sud RH potom je jučer potvrdio da će u potpunosti primjenjivati pravo Unije. Presuda C-312/23 odnosi se na spor koji je pokrenula Addiko banka protiv Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP) na Upravnom sudu u Zagrebu koji je prethodnu odluku potražio na Europskom sudu te je u konačnici presuđeno da banke moraju dostaviti sve podatke koje njihovi klijenti zatraže, a koje banke vode u svojim knjigama. Odnosi se to na podatke o kreditima potrebne za tužbe potrošača protiv banaka. Nakon što su neke banke u sporovima protiv klijenata (a u konkretnom slučaju Addiko) izbjegavale dostaviti kopije ugovora o kreditu, prometa po kreditu i obavijesti o promjenama kamatnih stopa, AZOP im je naredio da to moraju učiniti, a pravorijek je sada dao i Sud EU.
Ostale presude Suda EU (C-554/21, C-622/21 i 727/21) odnose se na usklađenost prava Unije s načinom rada sudske evidencije na hrvatskim sudovima. Prema njima, neodrživ je dosadašnji način rada sudske evidencije na hrvatskim sudovima, prema kojem, u slučaju kad neko sudsko vijeće donese odluku drukčiju od odluke nekog prijašnjeg vijeća, sudac evidentičar nije dopuštao otpremu takve presude, nego je dostavljao presudu vijeću natrag na doradu ili tražio organiziranje sjednice odjela o određenom pravnom shvaćanju.
Sud EU odlučio smatra da takva sudska praksa nije u skladu s pravom te je odlučio da sudac evidentičar nema pravo vraćati odluku, niti cijeli odjel nema pravo pravnim shvaćanjem mijenjati već donesenu odluku. Usto, odluka bilo kojeg vijeća mora biti otpremljena i objavljena, bez obzira što je drugačija nego prijašnje odluke. U konačnici, i dalje je moguće donositi pravna shvaćanja, ali se na temelju njih mogu donositi samo nove presude, a ne i mijenjati već donesene presude.
POVEZANI ČLANCI:
U Udruzi Franak objašnjavaju zašto je to važno za potrošače:
Zbog pravnog shvaćanja VSRH o pravu na obeštećenje potrošača koji su konvertirali kredite. Sjetimo se da je u prosincu 2022. bila organizirana sjednica cijelog Građanskog odjela VSRH, jer su prethodno tri različita vijeća donijela tri različite odluke, jedna je bila u korist potrošača, druga je bila u korist banaka, i treća je bila kompromisna, gdje bi potrošači imali pravo samo na zatezne kamate, ali ne i na glavnicu obeštećenja. Ta sjednica bila je neuspješna, i pravno shvaćanje nije doneseno odnosno nikada nije objavljeno, jer je upravo sudska evidencija zatražila doradu.
Prema stavu Suda Unije, sve te tri odluke morale su biti objavljene, i tek nakon toga je VSRH mogao radi budućih odluka donijeti ujednačeno pravno shvaćanje. Drugim riječima, sudska procedura u Hrvatskoj nije usklađena s pravom Unije, i morat će se ubuduće uskladiti na opisani način – ističu u UF-u.
Ne prejudiciraju što to znači za konkretne konverzije, no pretpostavljaju da će Vrhovni sud RH sada morati organizirati novu sjednicu Građanskog odjela VSRH ili proširenog vijeća i konačno ujednačiti pravno shvaćanje, i to prije nego ijedno drugo vijeće donese neku novu odluku. U međuvremenu su moguće nove odluke različitih vijeća, koje se mogu zaustaviti samo prekidom svih takvih postupaka do donošenja pravnog shvaćanja.
Druga mogućnost je da se stvar prepusti kaosu i da svako vijeće donosi odluke kakve hoće pa će jedni odlučivati da potrošači imaju pravo, drugi da nemaju, a treći će im suditi samo pravo na zatezne kamate. Takav način djelovanja Vrhovnog suda ne čini nam se mogućim – smatraju u Udruzi Franak.
Podsjećamo da se još uvijek čeka na odluku Vrhovnog suda o pravu na obeštećenje kod konvertiranih kredita, kao i na odluku o potpunoj ništetnosti CHF kredita. U nastavku prenosimo odluke Suda EU: