Afroamerikancima odšteta 25.000 dolara

Evanston, grad pokraj Chicaga, prvi u Americi započinje s programom isplate reparacija Afroamerikancima zbog diskriminacije koju su doživjeli njihovi preci. U relativno malenom programu reparacija bit će isplaćena odšteta za 16 afroameričkih obitelji, a financirat će se porezom na prodaju nedavno legaliziranog kanabisa.

Reparacije u ovom gradu mogle bi imati mnogo veću simboličku moć od praktične te bi mogle pokrenuti raspravu o uvođenju reparacija u druge gradove u zemlji. No politika reparacija kojom bi se SAD Afroamerikancima iskupio zbog diskriminacije njihovih predaka zapravo je komplicirana te – izrazito nepopularna.

Siromašniju su 11 puta

Evanston je već izdvojio 400 tisuća dolara za isplatu odštete za prvih 16 afroameričkih obitelji od kojih će svaka dobiti po 25 tisuća dolara za kućne popravke te otplate rata kredita. Grad je ukupno izdvojio 10 milijuna dolara za tu namjenu u periodu od sljedećih deset godina, a mjeru je Gradsko vijeće izglasalo u ponedjeljak. Evanston ima 75 tisuća stanovnika, od kojih je 16 posto crne boje kože.

Da bi se kvalificirali za tu isplatu, građani moraju dokazati da su oni ili pak njihovi preci bili žrtve diskriminatornih praksi u kojima su im vlada i banke onemogućavali da postanu vlasnici domova, i to prije 1969. godine. Zbog toga će i dobiti odštetu za poboljšanje uvjeta stanovanja. Prije 1970-ih vlada i banke otvorenim su rasizmom pokušavale onemogućiti Afroamerikance da postanu vlasnici domova. Reparacije će se dobrim dijelom financirati porezom od 3% na rekreativno konzumiranje kanabisa.

Pitanje reparacija postalo je dijelom političke debate. Neki demokratski političari u kampanji prije prošlih izbora tvrdili su da treba osnovati komisiju koja bi istraživala način na koji bi se Amerika mogla iskupiti crnim stanovnicima. I velik broj demokrata u Zastupničkom domu zalaže se za to, a komisiju je u teoriji podržao i predsjednik Joe Biden. S druge strane, republikanci se većinom protive reparacijama jer ne vjeruju da se može izračunati koliko tko u zemlji kome duguje i na temelju kojih diskriminatornih praksi. Njihov lider u Senatu Mitch McConnell rekao je da je na američki “prvotni grijeh”, kako se obično naziva povijest ropstva, najbolje odgovoriti inkrementalnim poboljšanjima kvalitete života Afroamerikanaca.

Zanimljivo je da je sličan stav imao i bivši predsjednik Barack Obama.

– Zašto bismo vodili apstraktne razgovore kad nas čeka velika bitka za uvođenje snažnih, univerzalnih programa borbe protiv siromaštva – govorio je Obama.

Obama je, naime, znao da su reparacije poprilično nepopularna mjera u SAD-u. Ankete pokazuju da tek četvrtina Amerikanaca podržava isplatu reparacija Afroamerikancima: primjerice, 26% njih misli da je to dobra ideja, prema anketi agencije Data for Progress iz 2018. godine. Iako je i to veliko povećanje u odnosu na stanje nekoliko desetljeća ranije, i dalje se radi o mjeri o kojoj većina Amerikanaca nema dobro mišljenje.

Za to vrijeme je ipak mjera ušla u svakodnevnu debatu, i to ne samo među političarima: početkom ožujka radijski voditelj Charlamagne Tha God, vrlo popularan među mladim Afroamerikancima, o ovoj temi debatirao je s komičarom Billom Maherom. Iako obojica pripadaju ljevici, nisu se složili. Slično tomu, neki su afroamerički javni intelektualci poput komentatora Colemana Hughesa, koji je protiv, ili pisca Ta-Nehisi Coatesa, koji smatra da su reparacije potrebne, zauzeli suprotne pozicije. Dugotrajna je debata o reparacijama očigledno vrlo živa.

No za to vrijeme razlike u bogatstvu između bijelaca i crnaca u zemlji većinom su ostale iste. Bijela kućanstva u prosjeku imaju oko 11 puta veće bogatstvo od svojih afroameričkih sugrađana, prema podacima iz 2016. godine.

Ostavština ropstva

Američku je javnost šokiralo da se ta razlika uopće nije smanjila u odnosu na 1968., čak se ponešto i povećala. A dvije trećine Amerikanaca vjeruju da je ostavština ropstva snažno utjecala na poziciju Afroamerikanaca u društvu, prema istraživanjima Pew Research Centera iz 2019. godine.