Agonija mnogih obitelji: 'Još 11 tisuća nestalih na prostoru bivše Jugoslavije'

Sutra se deveti put obilježava Međunarodni dan nestalih. To je dan kada bi ljudi diljem svijeta trebali zastati i sjetiti se onih koji se vode kao nestali. Izgubiti voljenu osobu je bolno. Ali izgubiti voljenu osobu i ne znati njegovu ili njezinu sudbinu te mjesto pokopa slomi srce. To je agonija stvarnosti u kojoj mnoge obitelji na prostoru bivše Jugoslavije žive dulje od dva desetljeća.

Autori ovog teksta su Nicholas Abbott, britanski veleposlanik na Kosovu, Matthew Field, britanski veleposlanik u Bosni i Hercegovini, Sian MacLeod, britanska veleposlanica u Srbiji, Karen Maddocks, britanska veleposlanica u Crnoj Gori, Helen Walker-Flemming, zamjenica veleposlanika/otpravnica poslova u Britanskom veleposlanstvu u Hrvatskoj.

Riješeno više od 70 posto

Čak 40.000 osoba nestalo je tijekom ratnih sukoba 1990-ih godina. Njih 11.000 još uvijek se vode kao nestali. Hrvatska još uvijek ima 1,869 neriješen slučaj nestalih osoba iz rata 1991-1995. To ostaje jedno od najbolnijih nasljeđa Domovinskog rata. Dok se sjećamo nestalih, odajemo počast onima koji naporno rade na pronalasku i identifikaciji žrtava i tako pružaju barem neku utjehu ožalošćenim obiteljima.

Uz dugotrajnu bol i patnju, nastala je i nevjerojatna priča. Riješeno je više od 70% slučajeva onih koji su prijavljeni kao nestali po završetku ratovanja. Nijedna druga regija nije postigla tako visok stupanj identifikacije nakon okončanja sukoba. Jedan od razloga je upotreba nove tehnologije koja je donijela revoluciju u procesu identifikacije ljudskih ostataka. Koriste se DNK uzorci bliže i šire obitelji, što će omogućiti daljnji napredak u zatvaranju ovog bolnog poglavlja u nasljeđu Domovinskog rata. Ujedinjeno Kraljevstvo imalo je čast pružiti podršku i raditi s institucijama vlasti, kao i lokalnim i međunarodnim organizacijama. Oni nastoje obiteljima dati nadu da će njihovi najmiliji biti pronađeni i identificirani te da će naći smiraj. Obitelji nestalih mogle bi ispričati toliko toga.

Njihovi glasovi i djela bili su stalna pomoć onima koji rade na ovom pitanju. S poniznošću svjedočimo njihovoj hrabrosti i odlučnosti. Kao što je Njegova Kraljevska Visost Princ Charles rekao na sastanku s obiteljima nestalih u Londonu, “njihovo dostojanstvo i humanost svima nam može poslužiti kao lekcija i podsjetnik da pomirenje nije samo teoretski, apstraktan pojam”.

Na summitu o Zapadnom Balkanu održanom u Londonu u srpnju 2018. godine, na kojem je sudjelovao i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, u Zajedničkoj deklaraciji regionalni lideri su se obvezali da će osigurati nepristrane i efikasne istrage slučajeva nestalih osoba, riješiti što više tih slučajeva, aktivno uključiti obitelji u proces te se suzdržati od politizacije tog pitanja. Danas ih sve podsjećamo na preuzete obveze.

Zbog mira obitelji

Mi ostajemo predani pružanju pomoći kako bi se uložio što veći napor s ciljem lociranja i identifikacije onih koji se još uvijek vode kao nestali. Još bliža bilateralna i regionalna suradnja bit će ključna u rješavanju otvorenih slučajeva. Ključni dio ovoga je Grupa za nestale osobe, koju su osnovali instituti za traženje nestalih Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Kosova i Srbije s Međunarodnom komisijom za nestale (ICMP).

Plan Grupe jasno navodi aktivnosti koje će zemlje poduzeti u vezi s otvorenim slučajevima nestalih, uključujući i pokretanje ključne javne baze podataka. Pozdravljamo odlučnost instituta za traženje nestalih osoba da ostvari prekograničnu suradnju te da obitelji zauzmu centralno mjesto u tom procesu. Ohrabrujemo ih da nastave s jednakim osjećajem svrhe i hitnosti, kako bi obitelji koje još traže svoje bližnje našle mir.

U znak sjećanja, danas podcrtavamo našu spremnost pružanja podrške radu koji još predstoji. Snažno smo usmjereni prema cilju rješavanja više tisuća otvorenih slučajeva. Nastavit ćemo raditi s ciljem postizanja pravde za žrtve sukoba, za smiraj njihovih obitelji, te za trajno pomirenje u ovom prelijepom dijelu svijeta.