Velika, jubilarna međunarodna konferencija Poslovnog dnevnika ‘Smart Industry – Pogled u digitalnu budućnost’ održana je jučer u Zagrebu. Već petu godinu u nizu okupili su se brojni vrhunski stručnjaci ICT industrije, ovoga puta u Kongresnom centru Zagrebačkog velesajma, a raspravljali su o ključnim inovacijama i tehnološkim trendovima. Konferencija je kruna šestomjesečnog projekta Smart Industry, a važnost tog projekta, kao i cjelokupne ‘pametne industrije’, naglasio je u svom pozdravnom govoru Vladimir Nišević, glavni urednik i direktor Poslovnog dnevnika.
“Svi tragamo za istim odgovorom – hoće li nas zamijeniti automatizacija i čime ćemo se baviti za 10 godina. Poslovni dnevnik od svog se osnutka trudi pratiti i postavljati trendove analizama koje radimo, ali nikada nam nije bilo teže odgovoriti što će biti i hoće li AI pisati tekstove umjesto novinara. Na to pitanja jednostavno nemamo odgovor. Ipak, vjerujem da će digitalna tehnologija osloboditi naše potencijale ako je koristimo pametno”, istaknuo je Nišević.
Vlada pokazala jasan smjer
Okupljenoj publici obratio se i Bernard Gršić, državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije i izaslanik predsjednika Vlade RH. I on se osvrnuo na temu konferencije – pogled u digitalnu budućnost, istaknuvši da nemamo kristalnu kuglu. Dodao je da je cilj države iskoristiti tehnologiju za napredak, kako poslovanja tako i privatnog života. Prema Strategiji digitalne Hrvatske zacrtan je cilj da do 2032. digitalno hrvatsko gospodarstvo sudjeluje u BDP-u s 13 posto, naglasio je Gršić.
VEZANI ČLANCI:
Ivan Bešlić, suosnivač i CSO Sofascorea te predsjednik Hrvatske udruge neovisnih proizvođača softvera CISEx u svom se nastupu osvrnuo na digitalizaciju gospodarstva. Za početak komentirao je aktualnosti u vezi s poreznom politikom. “Prvi put hrvatska Vlada pokazala je jasan smjer kojim želi ići, odnosno želi se udaljiti se od cigli i betona te usmjeriti na tvrtke. Za sada je to još mlako i vjerojatno će zahtijevati duži proces i nekoliko iteracija, no smjer je prvi put jasan”, istaknuo je Bešlić. U tom kontekstu Bešlić smatra da su mladi u najvećem problemu, jer trenutačno u IT industriji vlada stagnacija – nema dodatnih investicija putem fondova kao ni tvrtki koje ulažu u IT sektor.
“Riječ je o globalnom trendu, koji se, naravno, vidi i u našoj zemlji. No dok im okruženje smanjuje prilike, ujedno im se smanjuju i porezne potpore. Rezultat je da mladi u prvim godinama neće moći dobivati adekvatnu plaću jer neće biti velike potražnje na tržištu, a istodobno će tvrtke za njih plaćati jednake doprinose kao i za sve ostale. To je veliki rizik”, istaknuo je Bešlić koji predlaže da fakulteti, ali i sve tvrtke, hitno u svoje programe uvedu engleski jezik. Po njemu, to je “biti ili ne biti” na tržištu, jer time bismo privukli visoko kvalificiranu radnu snagu koja nedostaje. Osim toga, uz engleski jezik na fakultetima bit ćemo privlačni i stranim studentima.
Niz iznenađenja
“Dok svijet bruji o čudima umjetne inteligencije, stručnjaci i industrija suočavaju se s pravim izazovima i znaju da brojevi ne lažu. Kao i s Industrijom 4.0, obećanja su ponovno otišla daleko iznad realnosti i primjenjivih rješenja”, teza je key note predavanja koje je održao Drago Cmuk, partner u Forvis Mazarsu. “Tvrtke su zapele na putu digitalnih tvornica i pametne industrije jer nemaju jasnu digitalnu kartu. To je vruća tema, koja je primjenjiva na sve druge tehnologije i industrije”, ocjena je Drage Cmuka koji je naglasio da je potrebno imati plan, jer na putu k pametnoj industriji čeka nas niz iznenađenja koja tek profesionalci mogu riješiti. Tu je tezu vrlo slikovito predočio na primjeru vlastitog iskustva.
Koliko je hrvatsko gospodarstvo zaista digitalizirano i treba li nam smart think-tank, raspravljalo se u vrlo živom panelu. Marko Emer, predsjednik Uprave tvrtke Elektronički računi, zaključio je da, što se tiče digitalizacije, domaća mala i srednja poduzeća stoje bolje od većih tvrtki. Umjetna inteligencija neizbježna je tema današnjice, posebice u kontekstu pokretača pametnih industrija. A o tome se posebno raspravljalo na jučerašnjoj konferenciji. Kako je istaknuo Boris Debić, predavač o umjetnoj inteligenciji na ZŠEM-u i Luxembourg School of Business, upliv AI-a u sljedećih 10 godina bit će 13 bilijardi dolara. Pokazuje to studija koju je napravio McKinsey, rekao je Debić. “Riječ je o iznosu koji čini 78 budžeta EU-a za 2020. Riječ je, dakle, o području koje je izrazito ekonomski disruptivno. Zato svi pozorno pratimo što se događa u ovom području”, rekao je Debić prilikom rasprave.
GALERIJA Ruši se najveći hotel bivše države: Dizajnirao ga Hrvat, ugostio je svjetske face, a sačuvat će smo jednu vrijednost