Šire mediteransko područje jedno je od najugroženijih dijelova svijeta kada je riječ o klimatskim promjenama, posebno zbog gustoće naseljenosti. Podatak je to koji je na stručnom skupu Klimatske promjene i utjecaj katastrofalnih rizika na gospodarstvo iznio profesor Branko Grisogono, atmosferski fizičar i profesor na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.
-Nekoliko je geofizičkih činjenica koje treba imati na umu kada je riječ o recentnim klimatskim promjenama. Koncentracija ugljičnog dioksida raste i to je prvi put u poznavanju geofizičkih znanosti da bilježimo njegov raste prije nego rast temperature. To je jedan od najvećih pokazatelja da živimo u eri antropogenih promjena- rekao je profesor Grisogono pa dodao kako treba voditi brigu o različitim sektorima kako bismo činjenice o klimatskim promjenama primijenili u praksi, a tu spadaju energetika, poljoprivreda, promet, turizam, hidrologija, edukacija... Nužna je suradnja znanstvenika i drugih dionika iz navedenih sektora, poručio je sveučilišni profesor.
A okupljanje stručnjaka, predstavnika javnog i korporativnog sektora te osiguranja, koji iz različitih područja mogu dati svoj uvid u klimatske promjene i katastrofalne vremenske nepogode koje postaju ozbiljna prijetnja i utječu na mnoge aspekte gospodarstva, ideja je iza spomenutog stručnog skupa u organizaciji Poslovnog dnevnika, a koji se danas održao u konferencijskoj dvorani Hotela Zonar.
Na razini cijelog svijeta ukupna šteta od katastrofa u 2022. dosegnula je iznos od 270 milijardi dolara, od čega je tek 50 posto bilo pokriveno osiguranjima. Prosjek pokrivenosti šteta osiguranjem u Europi bio je 25 posto, a u Hrvatskoj tek dva posto. Stoga se problematika klimatskih promjena nametnula kao logična za još jedan u nizu stručnih skupova u ciklusu na temu Osiguranje u poduzetništvu, a koje Poslovni dnevnik organizira tijekom ove godine.
-Ključno je uočiti modele i načine za predviđanje klimatskih promjena te kako se od njih zaštiti. Ovaj podatak od dva posto pokrivenosti šteta u Hrvatskoj treba biti poticaj za to da se ove teme ne ispuštaju iz fokusa, a jedno od pitanja koje moramo otvoriti je i to koliko je naše gospodarstvo spremno na klimatske promjene- naglasio je glavni urednik i direktor Poslovnog dnevnika Vladimir Nišević.
Tako je o novim tehnologijama i o tome koliko umjetna inteligencija može pomoći u praćenju klimatskih promjena, kao i o gorućoj potrebi za daljnjim istraživanjem i razvojem u tom području govorio predsjednik Global AI Ethics Institutea i član uprave u CroAI Aco Momčilović. On je pak istaknuo kako je područje klimatskih promjena idealno za apliciranje AI-a zbog dostupnih baza podataka koje su osnova na kojoj počiva umjetna inteligencija.
-Trenutno možemo promatrati što se događa s klimom u realnom vremenu, a idući korak je predviđanje. AI nam možemo pomoći u konkretnoj predikciji, ali ono što nas još uvijek ometa u tome je deterministički moment klimatskih promjena. U budućnosti bi nam umjetna inteligencija trebala pomoći u smanjenju klimatskih rizika tako da kompanije na vrijeme mogu uočiti što se događa i s obzirom na to prilagoditi svoje operacije ili ih odgoditi na određeni period- ustvrdio je Petrović.
Da već sada postoje razni načini na koje možemo prevenirati katastrofalne posljedice ekstremnih klimatskih pojava, potvrdio je Karel Vojak iz AON Reinsurance Solutionsa, ujedno i član EIOPA-ine Radne skupine za katastrofalne rizike.
-Prošle godine svjedočili smo najtoplijem ljetu otkad postoje mjerenja, a znamo da je i Zagreb pretrpio neviđeno olujno nevrijeme koje je ostavilo posljedice na ljude i infrastrukturu. Glavno pitanje klimatskih promjena i ekstremnih vremenskih uvjeta doživjelo je promjenu fokusa; više nije stvar u tome hoće li se nešto dogoditi, već kada i koje će posljedice ostaviti za sobom. Dakle, rizik je opipljiv i sveprisutan- naglasio je Vojak pa istaknuo brojku od 118 milijardi dolara, što je iznos prošlogodišnjih gubitaka od prirodnih katastrofa kada je riječ o osiguranjima. Upravo iz tog razloga treba se okrenuti mehanizmima koji mogu umajiti razorne utjecaje ekstremnih vremenskh uvjeta.
VEZAN ČLANCI:
-Potrebno je kvantificirati rizik, odnosno, uzeti u obzir postojeće alate koji nam mogu pomoći da predvidimo utjecaj klimatskih promjena na određenom području, čak i ako se oni dosad nisu događali. Također, postoji niz načina za prilagodbu infrastrukture poput građevina otpornijih na potrese i sustava alarmiranja u slučaju ekstremnih situacija koji moraju biti precizni i ažurni kako bi omogućili stanovništvu dovoljno vremena za prilagodbu i evakuaciju ako je ona potreba- poručio je Vojak.
A kako izgleda gospodarstvo u eri klimatskih katastrofa, bilo je glavno pitanje završne panel diskusije stručnog skupa, koji započeo tezom kako je u pogledu osiguranja od utjecaja klimatskih promjena Hrvatska u istoj poziciji kao i prije deset godina, iako su se posljedice ekstremnih vremenskih uvjeta u tom periodu intenzivirale.
-Blagi porast promišljanja o takvom tipu osiguranja nastupio je nakon potresa koji su pogodili Zagreb i područje Sisačko- moslavačke županije. Nažalost, i dalje funkcioniramo tako da krećemo u djelovanje tek ona kada dobijemo po glavi. Tek kada osjetimo ozbiljne posljedice, počinjemo razmišljati o tome kako možemo prilagoditi svoje ponašanje i to nam baš i ne ide u prilog- kazao je Marijan Kralj, direktor službe upravljanja portfeljem proizvoda za Hrvatsku i Sloveniju iz Groupama osiguranja. Dodao je i kako su velike klimatske katastrofe na svjetskoj razini potaknule povećanje cijena u osiguranju.
VIDEO: Budimpešta se sprema za vrhunac poplava
Percepcija domaćih poduzetnika jest da su oni odlično osigurani, a s obzirom na to osiguravatelji imaju težak zadatak u dokazivanju da to baš i nije tako, nadovezala se pak Anđela Buconjić Šutija, glavna direktorica društva ANO Insurance Solutions.
-Mislim da ima prostora i da poboljšamo financijsku pismenost na ovim prostorima jer i dalje ne razumijemo te neke aspekte u osiguranju. Razumijevanje financijskih proizvoda, a među njima su i police osiguranja, omogućit će poduzetnicima da bolje uviđaju na koji način oni te police žele koristiti i u kojim su im aspektima nužne- poručila je A. Buconjić Šutija.
U panel raspravi sudjelovala je i managerica za upravljanje rizicima u osiguranju Zagrebačkog Holdinga Helena Krešić pa je tako istaknula jedan od gorućih problema za osiguranje tvrtki, a to je predviđanje vremenskih uvjeta.
-Ovog ljeta moglo nam se dogoditi nevrijeme kakvo smo prošlog srpnja imali u Zagrebu što bi značajno utjecalo na naše osiguranje koje ovisi o planiranju. Rizici kojima smo izloženi ključni su za predviđanje svote i prirode osiguranja u određenom periodu- pojasnila je H. Krešić.
Perspektivu osiguranja u turizmu ponudio je pak Saša Popovac, direktor Sektora za strategiju i poslovnu inteligenciju pri Hrvatskoj turističkoj zajednici.
-Potaknuto zdravstvenom i financijskom krizom, ali i klimatskim promjenama, na međunarodnoj je razini postignut određeni konsenzus da treba pojačavati otpornost turizma. Tako novi Zakon o turizmu, kao i svi srodni dokumenti, daju podlogu da se u planiranje osiguranja uključe rizici. Iz pozicije brendiranja, važno je vidjeti kako se sve te promjene u klimi odražavaju na primamljivost naših turističkih proizvoda- zaključio je Popovac.
Više zelenih tema potražite na portalu Rezolucija Zemlja!
