NORVEŠKA Knut Toraasen, norveški veleposlanik u Hrvatskoj

Ako ne uđete u Europsku uniju, automatski postajete autsajder

Foto: import
Ako ne uđete u Europsku uniju, automatski postajete autsajder
01.07.2005.
u 15:08
Pogledaj originalni članak

Nakon više stoljeća života pod Danskom i nakon toga pod Švedskom, 1905. godine Norveška je dobila slobodu. Stjecanjem državne neovisnosti, za Norvežane, dotad uglavnom siromašne ribare i seljake, počeo je uspon. To je za Norvežane velik povijesni događaj. Priredbe i slavlja u čast neovisnosti trajat će sve do kraja ove godine, ističe veleposlanik Knut Toraasen.

 Nameće se jedna usporedba: kad je Norveška 1905. proglasila neovisnost, Švedska se nije, poput Miloševićeve Srbije 1991., odlučila na agresiju. Kako to da je razlaz Norveške i Švedske prošao na miran način?
 Poslije napoleonskih ratova, Danska je nakon gotovo petsto godina izgubila Norvešku, a Švedska Finsku, koja je potpala pod Rusiju. Međutim, Norveška je od tada bila u uniji sa Švedskom i imala je određeni stupanj lokalne samouprave. Švedski kralj Oscar II. bio je veliki ljubitelj Norveške. Njegova supruga kraljica Sofija imala je velik utjecaj i smatrala je da ne bi smjelo doći do rata između skandinavskih naroda.

 Poznato je da su švedski generali 1905. tražili vojnu intervenciju protiv Norveške, računajući pritom na pomoć Wilhelmove Njemačke. To bi još prije Prvoga svjetskog rata dovelo do sukoba svjetskih sila, jer je Engleska podržavala norvešku neovisnost.
 Tako je. Ali nemojte misliti da se i mi Norvežani ne bismo branili. Tada je mobiliziran pričuvni sastav od 21.000 ljudi, koji su zauzeli položaje na granici, da spriječe presijecanje južne Norveške. I moj je djed bio tamo pod oružjem.

 Zanimljivo je da je Norveška između dva svjetska rata imala i neke "imperijalističke" planove u nordijskim područjima. Na primjer, prema Grenlandu.
 Točno je da se jedna grupa 1931. godine iskrcala na Grenlandu, naravno, s namjerom da anektira jedan dio. To je osudio međunarodni sud. Radilo se o pojedincima i, vjerujte, iza toga nije stajala norveška vlada.

 Norveška je u Drugom svjetskom ratu bila žrtva agresije nacističke Njemačke. S druge strane, iznenađuje velik broj kolaboracionista. Službeno je nakon oslobođenja 1945. bilo podignuto čak 45.000 optužnica, među kojima i protiv nobelovca Knuta Hamsuna. Oba sina Knuta Hamsuna bila su članovi norveške SS-postrojbe "Nordland". Kako to komentirate?
 Pripadnici moje obitelji aktivno su sudjelovali u otporu njemačkom okupatoru. Međutim, bilo je osoba, osobito u ruralnim područjima, koje su padale u nacionalističko-romantičarske zamke i neki su se ljudi priključivali nacistima. S druge strane, mi smo u Norveškoj odmah nakon rata ugostili tisuće izgladnjele njemačke djece, koja su na taj način u tim teškim poratnim vremenima preživjela.

 Norvežani su 1972. i 1994. na referendumima odbili pristup Europskoj uniji. U Norveškoj se 12. rujna održavaju parlamentarni izbori, a nakon francuskog "ne" i u Norveškoj je opet naglo skočio broj protivnika EU. Konzervativna vlada Kjella Bondevika odlučila je da se tema priključenja EU isključi iz predizborne borbe. Znači li to da će Norvežani još dugo čekati na EU?
 Ja sam Norvežanin, Nordijac, imam i finske rođake. Istodobno sam i uvjereni Europljanin. Ja sam za priključenje Europskoj uniji. Naglo proširenje Unije, osobito prema istočnim zemljama, izazvalo je strah mnogih. S time treba računati. Ne smijete smetnuti s uma, ako niste član Unije, ako nemate priliku ravnopravno govoriti i odlučivati za zajedničkim stolom u Bruxellesu, automatski ste autsajder.

 Danas je Norveška "nordijski tigar", zemlja u kojoj je osobni dohodak po stanovniku među najvećim u svijetu. Poznato je da je podloga norveškog bogatstva nafta. Financijske pričuve iznose navodno 140 milijardi eura, čime su norveške mirovine osigurane za sljedećih 50 godina. Treba li uopće Norveškoj Europska unija?
 Kao što sam rekao, ako ne uđete u Uniju, automatski stojite po strani. Točno je da su mirovine osigurane. Međutim, možda bi bilo bolje da se taj novac investira u zdravstvo ili prije svega u znanstvena istraživanja.

 U Hrvatskoj katkad stječemo dojam da se baš neke skandinavske zemlje najviše opiru hrvatskom pristupu Uniji. Dakako, Norveška nije u toj poziciji, ali ipak bih vam postavio pitanje: pribojavaju li se skandinavske zemlje marginalizacije zbog jačanja srednje Europe, kojoj pripada i Hrvatska?
 Skandinavija se sastoji od više zemalja, i to vrlo bogatih. Norveška će uvijek imati utecaja, skandinavske zemlje imat će utjecaja. Ne vidim opasnost od marginalizacije.


Bez komentara o izručenju Srba

Nakon stjecanja neovisnosti 1905., Norvežani su napravili ono što su Hrvati 1991., na žalost, propustili: pod vodstvom nobelovca Fridtjofa Nansena stvorili su učinkovitu diplomaciju. Danas se u svijetu cijene norveške diplomatske usluge u službi mira. Kakav je odnos vaše zemlje prema Hrvatskoj?
Norveška svake godine sa 100 milijuna kruna pomaže razminiranje u Hrvatskoj i gradnju infrastrukture za povratak izbjeglica. Odnosi su vrlo dobri. Postoji i norveško-hrvatsko društvo koje je osnovao vaš poznati znanstvenik Željko Takač...
Zašto je Norveška odbila izručenje dvojice Srba iz Hrvatske optuženih za ratne zločine?
Nemam komentara.

Pogledajte na vecernji.hr